Proširena stvarnost i motivacija u logopedskoj terapiji

Svaki logoped na tjednoj “bazi” susreće se s malim korisnicima koje je često izrazito teško motivirati za suradnju u terapiji. Pribjegavamo tako raznim zabavnim društvenim igrama, kartama i sličnim motivacijskim sredstvima ne bismo li ostvarili zadane terapijske ciljeve. Upravo u toj namjeri u naše ruke dopale su i “4D kartice sa životinjama” i popratna “4D…

Nastavi čitati

Što su kraniofacijalne govorne teškoće?

Kada govorimo o kraniofacijalnim govornim teškoćama, najčešće mislimo na teškoće izazvane nekim oblikom rascjepa usne i nepca. Rascjepi usne i nepca pripadaju najčešćim urođenim malformacijama s pojavnošću od 2 djece na 1000 živorođene djece u Hrvatskoj, čineći ih četvrtom malformacijom po učestalosti kod djece. 

Nastavi čitati

Govorne teškoće u djece s oštećenjem vida

Govor kao medij prijenosa informacija je od osobitog značenja za slijepu djecu jer im omogućuje socijalnu participaciju te stjecanje kako formalnog, tako i praktičnog znanja. Oštećenje vida samo po sebi ne sprečava razvoj govora. Slijepo dijete prolazi na jednaki način prve faze govora kao i dijete bez oštećenja vida. Javlja se jednakom glasovnom produkcijom u…

Nastavi čitati

Teškoće čitanja i pisanja – znakovi u predškolskoj dobi

Specifične teškoće učenja obuhvaćaju populaciju djece koja usprkos svojim urednim spoznajnim (intelektualnim) sposobnostima, nepostojanju organskih ili senzoričkih oštećenja niti različitih drugih vidljivih (poznatih) bioloških i/ili psiholoških čimbenika ne uspijevaju postići odgovarajući akademski uspjeh (Galić Jušić, 2004). Ono što se u školskoj dobi dijagnosticira kao specifična teškoća učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), svoj početak zapravo vuče još…

Nastavi čitati

Djeca i ekrani – što nam kažu istraživanja

Od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada liježemo u krevet okruženi smo medijima i ekranima. Također, okružena su i naša djeca! Razmislite, većina nas provjerava društvene mreže ili traži novosti na portalima. Uz kavu čitamo aktualnosti, a onoga trenutka kada sjednemo u automobil pojačavamo radio. Na poslu pratimo prognozu za nadolazeći vikend, a po…

Nastavi čitati

Logoped u neurokirurgiji

Predstavljamo vam logopedinju čija profesionalna priča inspirira: 1. Tko je, ukratko, Dinah Vodanović? Rođena sam 1986 u Zagrebu, u znaku vodenjaka jer je to jako bitno! Nakon završene XVIII jezične gimnazije u Zagrebu, upisujem Logopediju na ERF SVUZG 2005. godine kao prva generacija tzv. bolonje, i moram priznati, a to mogu potvrditi i moje kolegice…

Nastavi čitati

Aspergerov sindrom- što je to?

U jednom od prethodnih članaka (http://logoped.hr/razlike-izmedu-poremecaja-iz-spektra-autizma-poremecaja-socijalne-komunikacije/) opisali smo poremećaj spektra autizma prema zadnjem Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM – V). Podsjetimo, prema njemu, poremećaj spektra autizma definira se kao neurorazvojni poremećaj s početkom javljanja simptoma u ranom djetinjstvu. Budući da je riječ o spektru, znači da postoje dvije krajnosti kontinuuma – visoko…

Nastavi čitati

Koliko znamo o logopediji?

Priredile: Dr. sc. Maja Rogić Vidaković, mag. logoped (Medicinski fakultet u Splitu, Zavod za neuroznanost) Danijela Matulić, mag. logoped (Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Split) Definicija logopedije Različita međunarodna udruženja logopeda daju slične definicije logopedske djelatnosti. Razlike među njima nastaju zbog različitog zakonodavnog uređenja logopedske djelatnosti i pripadanja logopedije djelokrugu različitih područja…

Nastavi čitati

Razlike između poremećaja iz spektra autizma i poremećaja socijalne komunikacije

Autori: Anđela Bučević i Ana- Marija Dragičević Ovaj članak napisan je kako bi se prikazale razlike između poremećaja socijalne komunikacije i poremećaja iz spektra autizma.  Naime, vrlo često navedenu dijagnozu povezuje se s Poremećajem iz spektra autizma ( PSA), međutim, postoje jasne razlike između dva spomenuta poremećaja. Poremećaj socijalne komunikacije definiran je kao: Trajni nedostatak…

Nastavi čitati

Selektivni mutizam

Selektivni mutizam je poremećaj poznat već dugi niz godina, ali je kroz povijest bio različito terminološki svrstavan. Dijagnosticira se najčešće u djetinjstvu i prema tome je bio svrstan u grupu poremećaja  koji se obično prvi put dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi, djetinjstvu ili adolescenciji sve dok 2013. nije određen kao anksiozni poremećaj. Ni danas nije u…

Nastavi čitati