Svaki logoped na tjednoj “bazi” susreće se s malim korisnicima koje je često izrazito teško motivirati za suradnju u terapiji. Pribjegavamo tako raznim zabavnim društvenim igrama, kartama i sličnim motivacijskim sredstvima ne bismo li ostvarili zadane terapijske ciljeve. Upravo u toj namjeri u naše ruke dopale su i “4D kartice sa životinjama” i popratna “4D…
Nastavi čitati
Kada govorimo o kraniofacijalnim govornim teškoćama, najčešće mislimo na teškoće izazvane nekim oblikom rascjepa usne i nepca. Rascjepi usne i nepca pripadaju najčešćim urođenim malformacijama s pojavnošću od 2 djece na 1000 živorođene djece u Hrvatskoj, čineći ih četvrtom malformacijom po učestalosti kod djece.
Nastavi čitati
Govor kao medij prijenosa informacija je od osobitog značenja za slijepu djecu jer im omogućuje socijalnu participaciju te stjecanje kako formalnog, tako i praktičnog znanja. Oštećenje vida samo po sebi ne sprečava razvoj govora. Slijepo dijete prolazi na jednaki način prve faze govora kao i dijete bez oštećenja vida. Javlja se jednakom glasovnom produkcijom u…
Nastavi čitati
Specifične teškoće učenja obuhvaćaju populaciju djece koja usprkos svojim urednim spoznajnim (intelektualnim) sposobnostima, nepostojanju organskih ili senzoričkih oštećenja niti različitih drugih vidljivih (poznatih) bioloških i/ili psiholoških čimbenika ne uspijevaju postići odgovarajući akademski uspjeh (Galić Jušić, 2004). Ono što se u školskoj dobi dijagnosticira kao specifična teškoća učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), svoj početak zapravo vuče još…
Nastavi čitati
Od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada liježemo u krevet okruženi smo medijima i ekranima. Također, okružena su i naša djeca! Razmislite, većina nas provjerava društvene mreže ili traži novosti na portalima. Uz kavu čitamo aktualnosti, a onoga trenutka kada sjednemo u automobil pojačavamo radio. Na poslu pratimo prognozu za nadolazeći vikend, a po…
Nastavi čitatiPredstavljamo vam logopedinju čija profesionalna priča inspirira: 1. Tko je, ukratko, Dinah Vodanović? Rođena sam 1986 u Zagrebu, u znaku vodenjaka jer je to jako bitno! Nakon završene XVIII jezične gimnazije u Zagrebu, upisujem Logopediju na ERF SVUZG 2005. godine kao prva generacija tzv. bolonje, i moram priznati, a to mogu potvrditi i moje kolegice…
Nastavi čitatiU jednom od prethodnih članaka (http://logoped.hr/razlike-izmedu-poremecaja-iz-spektra-autizma-poremecaja-socijalne-komunikacije/) opisali smo poremećaj spektra autizma prema zadnjem Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM – V). Podsjetimo, prema njemu, poremećaj spektra autizma definira se kao neurorazvojni poremećaj s početkom javljanja simptoma u ranom djetinjstvu. Budući da je riječ o spektru, znači da postoje dvije krajnosti kontinuuma – visoko…
Nastavi čitati
Priredile: Dr. sc. Maja Rogić Vidaković, mag. logoped (Medicinski fakultet u Splitu, Zavod za neuroznanost) Danijela Matulić, mag. logoped (Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Split) Definicija logopedije Različita međunarodna udruženja logopeda daju slične definicije logopedske djelatnosti. Razlike među njima nastaju zbog različitog zakonodavnog uređenja logopedske djelatnosti i pripadanja logopedije djelokrugu različitih područja…
Nastavi čitatiAutori: Anđela Bučević i Ana- Marija Dragičević Ovaj članak napisan je kako bi se prikazale razlike između poremećaja socijalne komunikacije i poremećaja iz spektra autizma. Naime, vrlo često navedenu dijagnozu povezuje se s Poremećajem iz spektra autizma ( PSA), međutim, postoje jasne razlike između dva spomenuta poremećaja. Poremećaj socijalne komunikacije definiran je kao: Trajni nedostatak…
Nastavi čitati
Selektivni mutizam je poremećaj poznat već dugi niz godina, ali je kroz povijest bio različito terminološki svrstavan. Dijagnosticira se najčešće u djetinjstvu i prema tome je bio svrstan u grupu poremećaja koji se obično prvi put dijagnosticiraju u dojenačkoj dobi, djetinjstvu ili adolescenciji sve dok 2013. nije određen kao anksiozni poremećaj. Ni danas nije u…
Nastavi čitati