Dojenje je najprirodniji način prehrane, a majčino mlijeko zasigurno ima najpovoljniji sastav nutrijenata potrebnih za rast, razvoj i zaštitu djeteta. Osim prehrambene važnosti, dojenje značajno utječe i na budući razvoj govora.
Za uspješno oralno hranjenje neophodne su zrele i funkcionalne oralne senzomotorne vještine i vještina gutanja, optimalna plućna i probavna funkcija, integriran središnji živčani sustav i dobar mišićni tonus.
Dojenje omogućava refleks sisanja, koji zahtijeva koordinaciju disanja, cuclanja i gutanja. Mehanizam sisanja određuje ritam hranjenja djeteta, koji uz dob djeteta i razinu gladi, ovisi o vanjskim čimbenicima poput položaja djeteta, načina hranjenja i protoka mlijeka. Dojenčad hranjena na bocu ima različit obrazac hranjenja od isključivo dojene dojenčadi. Pri hranjenju na dojku, bebe dokazano više puta sišu uz kraće pauze, što pogoduje razvoju oralne muskulature.
Važnost položaja djeteta prilikom hranjenja
Uspostavljanje pravilnog položaja dojenčeta kod hranjenja može biti pravi izazov, ali ga je vrlo važno postići.
Pravilno dojenje uvjetovano je dobrim pozicioniranjem djeteta naspram majke, kako bi se osigurao dubok položaj bradavice u ustima. U najranijoj dobi, važno je da su djetetovo uho, vrat i kuk u istoj ravnini. Preporučen je razmak od 20-30 cm između vašeg lica i lica novorođenčeta kako bi se ono moglo usredotočiti na lice, čime posljedično dolazi do prvih komunikacijskih izmjena.
Rastom dojenčadi mijenja se i položaj tokom hranjenja, od ležećeg prema uspravnijem, obzirom na sazrijevanje struktura dišnog i vokalnog sustava. U dobi od 4 do 6 mjeseci važno je koristiti uspravniji način hranjenja kako bi se spriječile potencijalne infekcije dišnih puteva. U ležećem položaju hrana se može dulje zadržavati u ustima, prilaziti nosnoj šupljini, a samim tim i pogodovati razvoju bakterija koje uzrokuju infekcije.
U toj dobi dolazi i do postepenog spuštanja larinksa, što će kasnije omogućiti početak razvoja govora.
Kako različiti načini hranjenja utječu na razvoj govornih organa dojenčadi, te kasniji razvoj govora?
Dojenje i hranjenje na bocu ne izazivaju isti mehanizam sisanja kod dojenčeta.
Kada se novorođenče doji, nepce u procesu sisanja zadržava poželjnu širinu i formira se u ravniji, U-oblik. S druge strane, dude na varalicama guraju nepce u viši i uspravniji V-oblik. Pravilan oblik nepca utječe na vanjski oblik lica, te oblik vilice i razmak između zubi, što posljedično doprinosi kvalitetnom izgovoru glasova.
Prilikom sisanja, uz rad nepca potrebna je snaga i koordinacija mišića govornog aparata- posebice jezika. Jezik se pomiče unatrag kako bi dojenče moglo povući što više majčinog mlijeka, i tim pokretima postaje dovoljno snažnim kako bi se mogao pokretati neovisno o vilici. Snaga i nezavisnost pokreta jezika važni su za proizvodnju guturalnih glasova K, G i H. Oni se tvore upravo pomicanjem jezika unazad (u stražnji dio usne šupljine), što se najlakše postiže ležanjem na leđima. Obzirom da dojenče provodi većinu vremena na leđima, ovi glasovi se pojavljuju prvi u obliku gukanja (gugutanja).
Kod hranjenja na bocu, mlijeko curi značajno brže pa dojenčad često gura jezik prema naprijed kako bi zaustavilo prebrzo istjecanje. Dahtanje dojenčeta i hvatanje zraka tijekom hranjenja mogu upućivati na ovaj problem. U tom slučaju, pravilno sisanje se može poticati korištenjem ravnijih duda koje će onemogućiti prebrz mlaz.
Što kada dojenje nije opcija?
Važno je naglasiti da iako se dojenje preporučuje kao primarni oblik ishrane djeteta, odluka o načinu ishrane je individualna i ne temelji se samo na osobnom izboru, već i na zdravstvenom stanju majke i djeteta.
Iako većina majki želi dojiti svoje dijete, često nailaze na teškoće pri dojenju, a tada im je potreban stručan i praktičan savjet te podrška stučnjaka. U tom slučaju, poželjno je obratiti se stručnjaku za dojenje (IBCLC savjetnicama) u najbližem domu zdravlja/bolnici (GDJE I KAKO KONTAKTIRATI IBCLC – HUSD). IBCLC savjetnice su liječnici, primalje, medicinske sestre i zdravstvene djelatnice specijalizirane za potporu u laktaciji i dojenju.
Ako nemate potporu u svojoj bližoj okolini – od velike pomoći može biti osoblje rodilišta te po povratku kući patronažne sestre, grupe za potporu dojenju, ili savjetnice volonterke na telefonskoj liniji za pomoć (Rodin SOS telefon za dojenje | RODA).
Iskoristite svaki oblik potpore koji vam se nudi i do kojeg možete doći! Često je jedna od najvećih prepreka uspjehu dojenja manjak traženja pomoći.
Dobar savjet za upravo vaš izazov negdje postoji – trebate samo doći do njega.
Literatura:
Armano G., Gracin I., Jovančević M. (2018) Priručnik za dojenje. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo.
Bartolović Vučković J. (2022) Hranjenje novorođenčeta – temelj za daljnji djetetov razvoj. Url: Ispravan položaj za dojenje i hranjenje bebe (biramzdravlje.ba) [Pristupljeno 25.01.2023.].
Hrvatska udruga savjetnica za dojenje (2020) [Internet], <raspoloživo na POČETNA – HUSD>, [29.01.2023.].
Matijević, M. (2017) Kako dojenje utječe na razvoj govora kod djece? Url: Kako dojenje utječe na razvoj govora kod djece? | missMAMA (24sata.hr) [Pristupljeno 25.01.2023.].
