Dvojezičnost, ili bilingvizam, je kada pojedinac govori ili koristi dva jezika. Ako dijete dva jezika usvaja istovremeno i od rođenja, govorimo o simultanoj dvojezičnosti. Nasuprot tome, ako drugim jezikom počinje ovladavati tek nakon usvajanja materinskog, govorimo o sukcesivnoj dvojezičnosti.
Broj djece koja usvajaju i koriste više od jednog jezika godinama raste. Neka djeca jedan jezik znaju bolje od drugoga, neki jezik koriste više, neki manje. Mnogo je dilema s kojima se roditelji mogu susresti stoga u nastavku odgovaramo na pitanja koja vam se možda postavljaju 😊
- Počnite rano
Ideja da je bolje da dijete prvo usvoji jedan jezik prije nego mu predstavimo drugih – je mit. Dijete je bolje jeziku izlagati što prije i što više. Ranim izlaganjem dijete neće biti zbunjeno, ono neće uzrokovati jezične teškoće ili pogoršati jezične sposobnosti, niti će usporiti njegov razvoj. Što su djeca mlađa, to je njihov mozak bolji u ,,upijanju” jezika te je taj zlatni period šteta propustiti. Zato se ne libite pričati sa svojom bebom, pjevajte joj i mnogo joj se obraćajte kako biste što više nahranili njen mali brzo upijajući mozak.
- Gramatičke greške nisu zabrinjavajuće
Možda primijetite da dijete miješa gramatičke sustave dvaju jezika i, primjerice, ponekad primjenjuje pravila iz jednog jezika u oba ili slaže rečenice koristeći riječi iz oba jezika. To nije razlog za brigu niti znak da dijete ne može razlikovati dva jezična sustava, već normalan i očekivan dio istovremenog učenja i korištenja više od jednog jezika. No, kao i sva druga djeca, i dvojezična djeca mogu imati jezične teškoće. Važno je znati da dvojezičnost njih nije uzrokovala, već bi se kod te djece teškoće javile i da usvajaju samo jedan jezik. Ako ste zabrinuti za jezični razvoj djeteta, svakako se obratite logopedu.
- Komunicirajte s djetetom na jeziku koji je vama materinji
Za djetetov jezični razvoj nepogodnije je da je izloženo jeziku izvornih govornika. Većinsko slaganje stručnjaka je da se najbolje držati politike jedan roditelj – jedan jezik. Na svom materinjem jeziku roditelj može pružiti bogatiji vokabular, slikovitije opise, gramatički nepogrešive iskaze, pravilan izgovor i melodiju jezika, ali i iskusiti veću razinu povezanosti s djetetom naprosto zato što je interakcija spontanija. Zahvaljujući svemu tome dijete će učiti više o svijetu oko sebe i biti će mu lakše usvojiti i ostale jezike. Čak i ako vi sami odlično ovladavate drugim jezikom, i dalje je bolje da se djetetu obraćate jezikom koji vam je materinji jer će interakcije biti spontanije i tako ćete osigurati najbolju emocionalnu povezanost s djetetom.
- Dijete će vjerojatno biti u jednom jeziku bolje
Malo je životnih okolnosti u kojima oba jezika uistinu koristimo jednako često, dijete će vjerojatno češće komunicirati na jednom od jezika i time, naravno, njime bolje ovladavati. To ne znači da dijete više nije bilingvalno ili da ste nešto krivo napravili, već naprosto da zbog količine uporabe jedan jezik postaje dominantniji. Redovita komunikacija s djetetom, ali i općenito okruženost tim jezikom u bilo kojem obliku (glazba, tekst, pisanje…), pomoći će u održavanju jezika.
- Bilingvalnost bi dijete mogla učiniti ,,pametnijim”
Brojna istraživanja pokazuju da dvojezične osobe imaju brojne kognitivne prednosti. Primjerice, neka istraživanja pokazuju da imaju bolje pamćenje te da se bolje snalaze u promjenama aktivnosti od svojih jednojezičnih vršnjaka. Nadalje, čini se da bolje razumiju društvene situacije, tuđa mišljenja i perspektive, pa čak i neverbalna komunikacijska ponašanja. To ne iznenađuje s obzirom na to da od rane dobi navigiraju složenim svijetom u kojem se prilagođavaju tuđim jezičnim sposobnostima.
Za više teorijske pozadine o fenomenu dvojezičnosti pročitajte ovaj članak.
Izvori:
- American Speech-Language-Hearing Association. Teaching Your Child to be Multilingual. ASHA. https://www.asha.org/public/speech/development/learning-more-than-one-language/
- Byers-Heinlein, K., & Lew-Williams, C. (2013). Bilingualism in the early years: What the science says. LEARNing landscapes, 7(1), 95.
