Upitate li prolaznika na ulici čime se logoped bavi, odgovor je često sažet i jednoznačan, poput:
Ispravlja izgovor „R“.
Ako je pak, igrom slučaja, taj prolaznik roditelj djeteta koje polazi logopedsku terapiju– odgovor će biti potpuno drugačiji.
Svaki roditelj čije dijete je uključeno u logopedsku terapiju će sa pravom tvrditi da je logopedija puno više od samog ispravljanja artikulacije.
Tko su logopedi?
Logopedi su stručnjaci koji se bave prevencijom, otkrivanjem, dijagnostikom i rehabilitacijom poremećaja komunikacije, jezika (govornog i pisanog), govora i glasa kod djece i odraslih. Dakle, osim terapije artikulacijskih poremećaja, logopedski rad obuhvaća i terapiju jezičnih i govornih poremećaja, zatim poremećaja glasa, tečnosti govora, poremećaja pisanog jezika (disleksija, disgrafija, diskalkulija), neuroloških poremećaja jezika, poremećaja hranjenja i gutanja, učenje govora i jezičnu terapiju osoba oštećenog sluha te podržavanje komunikacije osoba starije životne dobi uslijed oštećenja mozga.
Veliki broj gore navedenih poremećaja pokazuje nam koliko je uistinu širok opseg rada jednog logopeda.
Zašto se logopede najčešće povezuje sa pogrešnim izgovorom glasova, posebice glasa „R“?
Većina djece uglavnom do pete godine života, bez većih poteškoća, usvoji pravilan izgovor glasova. No, dio njih se ipak susreće sa problemima u izgovoru. Prema novijim domaćim i stranim istraživanjima postotak poremećaja izgovora kod djece predškolske dobi kreće se od 20 do 30 %, no statistički podaci variraju obzirom na dob ispitanika te istovremeno prisutstvo drugih poremećaja.
Izgovor jednog ili više glasova može biti nepravilan, a jedan od češćih artikulacijskih poremećaja je pogrešan izgovor glasa „R“ koji nazivamo rotacizam. Glas „R“ je vrlo čujan, kažemo auditivan poput samoglasnika što je i razlog zašto je u određenim riječima hrvatskog jezika u službi samoglasnika (kao slogotvorno r), pa se svako odstupanje u njegovu izgovoru jasnije čuje i zamjećuje od pogrešne artikulacije drugih glasova. Također, za izgovor glasa „R“ potrebna je određena razina motoričke zrelosti govornog aparata te usklađena koordinacija pokreta ustiju, jezika i nepca. Zašto?
Glas „R“ jedini je glas u našem glasovnom sustavu koji se tvori vibracijama prednjeg dijela jezika.
Zbog svih obilježja koja ga čine upravo onakvim kakav se zahtijeva u našem izgovornom sustavu, svaki poremećaj u izgovoru ovog glasa bit će vrlo lako zamjetan svim govornicima hrvatskog jezika. Zbog toga, veliki broj ljudi često povezuje rad logopeda sa rotacizmom, te artikulacijskim poremećajima u cjelini.
Važnost ranog otkrivanja i rane intervencije
Na sreću, artikulacijski poremećaji se vrlo rano zamjećuju te logopedska terapija najčešće započinje pravovremeno, zbog čega se vrlo brzo postižu zadovoljavajući rezultati. Nažalost, obilježja drugih teškoća poput obilježja komunikacijskih teškoća te teškoća ekspresivnog i receptivnog jezika manje su primjetna te djeca sa tim teškoćama vrlo lako prolaze „ispod radara“. Prema tome, vrlo je važno pratiti jezično-govorni razvoj djeteta prema razvojnim komunikacijskim miljokazima.
Na temelju istraživanja ranog jezičnog razvoja djece izrađene su preporuke o tome do kada bi se trebalo „čekati“ s pojavom pojedinog razvojnog miljokaza, odnosno u kojoj dobi se preporuča potražiti stručnu pomoć i obaviti razvojnu procjenu djeteta.
Prema preporukama, razvojna procjena djeteta u ranoj dobi preporuča se (Cepanec (u postupku objavljivanja); prema Filipek i sur. (1999)):
- Ako u dobi od 12 mjeseci u djeteta još nije uočena pojava brbljanja.
- Ako u dobi od 12 mjeseci dijete spontano ne koristi geste (primjerice, gesta pokazivanja, gesta „pa-pa“ i sl.)
- Ako u dobi od 16 mjeseci dijete ne govori, odnosno ne proizvodi riječi sa značenjem
- Ako u dobi od 24 mjeseca dijete spontano ne kombinira riječi
- Ako se, u bilo kojoj dobi, u djeteta uoči regresija, odnosno gubitak ranije stečenih komunikacijskih ili jezičnih sposobnosti.
Važno je naglasiti da ovo nisu jedini znakovi koji mogu ukazivati na odstupanja u ranom komunikacijskom razvoju, ali su relativno jednostavni za praćenje i prepoznavanje.
Potrebno se obratiti logopedu kada dijete već u ranijoj dobi:
- teško uspostavlja i održava kontakt očima
- smanjeno reagira i odgovara na Vaše pokušaje komunikacije
- ne trudi se privući pažnju drugih osoba
- smanjeno je/nije usmjereno na socijalnu okolinu
- rijetko se odaziva na ime
- ne imitira
- nema socijalni osmijeh
Ovog ponedjeljka proslavili smo još jedan Europski dan logopedije, koji se obilježava 6. ožujka svake godine.
Na ovaj način želimo podići svjesnost o komunikacijskim, jezičnim i govornim teškoćama, osvijestiti roditeljima važnost pravilnog razvoja jezično-govorno-glasovne komunikacije djece te ranog prepoznavanja teškoća.
Literatura:
Blaži, D. (2011). Artikulacijsko – fonološki poremećaji skripta. Materijal za internu upotrebu. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
Cepanec, M. (u postupku objavljivanja). Rani komunikacijski razvoj. Sveučilišni udžbenik na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Ljubešić, M., Cepanec, M. (2012). Rana komunikacija – u čemu je tajna? Logopedija, 3(1), 35-45.
ARZ (2022). Glas R, problemi s izgovorom- uzrok i ispravljanje govora. Url: Glas R, problemi s izgovorom – uzrok i ispravljanje govora – Arz.hr [Preuzeto 06.03.2023.].
