Autorice članka i popratnih zadataka: Sanja Lanc i Maja Vincek Slunjski
Naš život događa se u nekom vremenu i prostoru. Je li možda Vaše dijete brojilo koliko dana ima do blagdana ili koliko traju zimski praznici? Imate li nekog prijatelja koji vozeći auto skrene u pogrešnu ulicu jer nije dobro razumio uputu da na drugom semaforu skrene desno? Jeste li se ikad tijekom obilaska novog grada trebali snaći uz pomoć karte?
Kakve to ima veze s logopedima i logopedskim vježbama? Nadamo se da ćemo Vam u ovom tekstu otkriti i potaknuti daljnje razgovore.
Usvajanje prostorne i vremenske orijentacije dugotrajan je proces. Kod neke djece, poput djece s jezičnim teškoćama ili teškoćama čitanja, ovaj proces nije lagan niti jednostavan. Djeca se već od malih nogu susreću s pojmovima vezanim uz orijentaciju u prostoru i vremenu. Izgovaramo ih svakodnevno, no rijetko objašnjavamo djeci što oni doista znače. Odrasli zaboravljaju da je jezik nešto što je dogovoreno i nije uvijek lako opipljivo. Vjerujemo da nećete imati problema objasniti što znači TRAMVAJ, no riječ PREKOSUTRA je teško opisati. Isto tako, u praksi smo se često susrele s roditeljima koji tvrde da njihovo dijete zna koja je desna ruka ali se baš sada zbunilo.
Što možete učiniti? Prvo trebate razumjeti da je to proces i da djeca ovim pojmovima ne ovladavaju preko noći. Moguće je da jedan dan ne zna pokazati svoju lijevu nogu a da drugi dan odmah dobijete odgovor. Cilj je da ponavljati i objašnjavati djetetu riječi kojima se služite.
U UTRCI S VREMENOM
Organizacija u vremenu je veoma bitna vještina jer će osobu pratiti tijekom cijelog života. Pojmovi vezani za vrijeme uče se kroz prva tri razreda osnovne škole. Općenito, djeca u prvom razredu trebaju ovladati pojmovima vezanim uz doba dana, godišnja doba te dane u tjednu (nazivi dana, pojmovi JUČER-DANAS-SUTRA). U drugom se razredu proširuje znanje o godišnjim dobima te uče pojmovi vezani uz sat (uru), mjesece i godinu. U trećem razredu učenici upoznaju vremensku crtu te susreću pojmove DESETLJEĆE, STOLJEĆE i TISUĆLJEĆE. Čak i prije nego dođu u školu djeca susreću ove pojmove. Ponekad ih koriste makar ih ne razumiju u potpunosti. Djeca s jezičnim teškoćama naročito teško ovladavaju ovim pojmovima. Obratite pažnju na pojmove kao što su PREKJUČER/PREKSUTRA, VEČER/NOĆ ili mjeseci u godini. Čak i kad je dijete naučilo na sat ne zaboravite to vježbati. Klasični sat vizualno pokazuje prolazak vremena što digitalni ne čini. Postoji razlog zašto se i u 21. stoljeću ovo podučava u školama.
IZGUBLJENI U PROSTORU
Prostorna orijentacija je sposobnost da vidimo sebe u odnosu na prostor koji nas okružuje. Kada dijete razvija sposobnost prostorne orijentacije, ono postaje svjesno svog položaja u odnosu na stvari oko njih. Ovo je složena kognitivna vještina koju djeca trebaju razviti u ranoj dobi. Djeca kod koje nije razvijena ova vještina možda će teško pratiti upute ili kopirati riječi s ploče na papir. To također može uzrokovati teškoće s razlikovanjem slova “b” i “d” ili “m” i “n”. Postoji određen redoslijed kojim djeca usvajaju pojmove vezane uz svjesnost o prostoru. Većina djece do treće godine života usvaja prijedloge U, NA i ISPOD. Tijekom četvrte godine dijete razumije prostorne prijedloge kojima se označuje blizina, poput prijedloga KRAJ, dok se tijekom pete godine života usvajaju prijedlozi POKRAJ, IZA i ISPRED. Posljednji prijedlozi koje djeca usvajaju, razumiju i rabe jesu prijedlozi IZMEĐU i IZNAD te tada mogu razlikovati LIJEVO i DESNO na vlastitom tijelu. Prostorna svjesnost kod većine djece se prirodno razvija, no neka djeca imaju poteškoće s tom vještinom te postoje različite vježbe kojima ih možemo razvijati.
Za kraj, nudimo Vam par zadataka za razgovor i uvježbavanje pojmova vezanih uz prostornu i vremensku orijentaciju. Još mnogo ovakvih zadataka možete pronaći u našoj vježbenici „Igre u prostoru i vremenu“.
Preuzmi: Zadatci – vrijeme i prostor
