ADHD (Deficit pažnje/ Hiperaktivni poremećaj)

[vc_row][vc_column][vc_column_text]

ADHD (Deficit pažnje/ Hiperaktivni poremećaj)

Bitno obilježje deficita pažnje/ hiperaktivnog poremećaja je perzistentni model nepažnje i/ili hiperaktivnosti- impulzivnosti koji je češći i teži od tipičnog za osobe odgovarajućeg razvojnog stupnja (KRITERIJ A).  Neki simptomi hiperaktivnosti- impulzivnosti ili nepažnje koji uzrokuju oštećenje moraju se javiti prije 7.godine života, iako se u mnogo slučajeva dijagnoza postavi nakon što simptomi postoje već godinama (Kriterij B). Neko oštećenje, kao posljedica simptoma, mora se pojaviti u barem dvije različite sredine (npr. kućnoj, školskoj ili radnoj) (Kriterij C).
Moraju postojati jasni dokazi interferencije s razvojnom stupnju odgovarajućim socijalnim, akademskim ili radnim funkcioniranjem (Kriterij D). Smetnja nije bolje opisana kao neki drugi poremećaj (Kriterij E).[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][minti_spacer][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/3″][minti_toggle title=”Nepažnja” open=”true”]Nepažnja se može ispoljiti u akademskim, radnim ili socijalnim situacijama. Djeca ne posvećuju pažnju detaljima ili mogu raditi pogreške zbog nemara u školskom uratku ili nekim drugim zadaćama. Često postoje problemi s organiziranjem zadaća i aktivnosti.
U socijalnim situacijama, nepažnja se ispoljava čestim promjenama teme razgovora, neslušanjem drugih, nezadržavanjem misli na temi razgovora ili nepraćenjem detalja ili pravila igara i aktivnosti. Ovdje veliku ulogu u terapiji ima logoped.[/minti_toggle][/vc_column][vc_column width=”1/3″][minti_toggle title=”Hiperaktivnost” open=”true”]Hiperaktivnost se ispoljava nemirom i vrpoljenjem na sjedalu te neostajanjem na mjestu kada se to očekuje. Često je pretjerano trčanje i penjanje u situacijama kada je to neprikladno.
Djeca vrtićke i predškolske dobi koja imaju ovaj poremećaj, trajno su u pokretu i svugdje prisutna; jure naprijed- natrag, trče kroz sobu i imaju problema sa sudjelovanjem u sjedilačkim grupnim aktivnostima (npr. slušanje priče).
Školska djeca se slično ponašaju, ali s manjom učestalošću i intezitetom nemira od vrtićke i predškolske djece. Imaju poteškoća da ostanu sjediti, često ustaju od stola za vrijeme pisanja školskih zadaća ili tijekom nastave.[/minti_toggle][/vc_column][vc_column width=”1/3″][minti_toggle title=”Impulzivnost” open=”true”]Impulzivnost se ispoljava kroz nestrpljenje, kroz teškoće s odgađanjem odgovora, istrčavanje s odgovorima te često prekidanje ili ometanje drugih do te mjere da često uzrokuje teškoće u socijalnoj, akademskoj ili radnoj sredini.
Impulzivnost može dovesti do nezgoda ili do bavljenja potencijalno opasnim aktivnostima.[/minti_toggle][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][minti_spacer][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][vc_column_text]Izvor:

American Psychiatric Association. (2000). Diagnostic and statistical 
manual of mental disorders. Washington, DC.

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]