Disfagija

Disfagija je termin za teškoću gutanja, točnije stanje u kojemu je potrebno više vremena i napora da hrana i tekućine prođu put od usta do želuca. U nekim slučajevima gutanje izaziva bol ili je pak onemogućeno. Naziv „disfagija“ dolazi od grčki korjen dys (teškoća, poremećaj) i phagia (jesti). Može se javiti u bilo kojoj dobi, ali najčešća je kod osoba starije dobi.

Disfagija ukazuje na problem sa ždrijelom ili jednjakom, mišičnim cijevima koje provode hranu od usta do želuca. Mišići vrata i jednjaka se stišću i kontrahiraju, i tako prenose hranu i tekućine od usta do želuca, međutim katkad u tom prijenosu postoje problemi. Povremene teškoće gutanja, koje mogu nastati pri prebrzom gutanju ili gutanju nedovoljno prožvakane hrane, ne spadaju pod disfagiju. Disfagija je perzistentna teškoća koja zahtijeva medicinski tretman.

Simptomi

Simptomi povezani s disfagijom su:

  • otežano gutanje krute hrane i/ili tekućina
  • nesposobnost gutanja
  • osjećaj „zapinjanja“ hrane u grlu ili prsima
  • osjećaj “stezanja” u grlu ili prsima
  • vraćanje hrane i/ili tekućine u grlo nakon gutanja (regurgitacija)
  • kašljanje/gušenje tijekom ili neposredno nakon gutanja
  • bol pri gutanju (odinofagija)
  • gubitak težine zbog nedovoljnog unosa hrane i/ili tekućine
  • osjećaj dehidratacije zbog nedovoljnog unosa tekućine
  • slinjenje
  • promuklost

Pozvati doktora ako …

  • ako vam se teškoće gutanja javljaju često ili su praćene gubitkom težine, regurgitacijom ili povraćanjem
  • ako pri gutanju imate problema s disanjem, ili osjećate kao da vam nešto blokira disanje, potrebno je potražiti hitnu liječniku pomoć!
  • ako ne možete progutati jer osjećate da vam je hrana „zapela“ u grlu ili prsima, potrebno je potražiti hitnu liječniku pomoć!

Uzroci teškoća gutanja variraju, a vrsta tretmana ovisi o uzroku. Gutanje je složena neuromuskularna aktivnost i na njega utječu mnogi procesi. Gutanje započinje kao voljan proces i odvija se u nekoliko faza. Prva faza, oralna faza, je u najvećoj mjeri voljna, dok su ostale faze refleksne. Ovisno o tome koja faza gutanja je narušena, razlikujemo dvije vrste disfagije.

OROFARINGEALNA DISFAGIJA dovodi do teškoće prijenosa hrane od usta do jednjaka. Oralna razina podrazumijeva žvakanje (usitnjavanje hrane u konzistentnu masu pogodnu za gutanje, zvanu bolus), pripremu i prijenos bolusa od usana do ždrijela (farinksa). Faringealna razina podrazumijeva prijenos bolusa do jednjaka.

EZOFAGEALNA DISFAGIJA, koja nastaje pri oštećenoj funkciji jednjaka, dovodi do teškoće prijenosa hrane kroz jednjak u donji digestivni trakt. Funkcija jednjaka slabi sa starenjem. Normalne promjene kod starenja uključuju slabljenje sfinktera i muskulature jednjaka, a zbog raznih drugih bolesti, disfagije su često sekundarni problem.

Katkada nije moguće odrediti točan uzrok disfagije. Faktori rizika za razvoj disfagije su starenje i određena zdravstvena stanja. Uzroci disfagičnih teškoća mogu biti:

  1. Neurološki uzroci (moždani udar, ozljede glave, cerebralna paraliza, Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest, poremećaji perifernog živčanog sustava, myastenia gravis, amiotrofična lateralna skleroza, multipla skleroza, itd.)
  2. Infekcije u orofacijanom području
  3. Tumori i malignomi u predijelu vrata i glave
  4. Specifični poremećaji
  5. Anatomske nepravilnosti
  6. Farmakološki uzroci
  7. Psihogeni uzroci

Izvori literature: Prevedeno i prilagođeno s Internet stranica klinike Mayo1 i WebMD2 1. http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dysphagia/basics/definition/con-20033444 2. http://www.webmd.com/digestive-disorders/tc/difficulty-swallowing-dysphagia-overview#1