Motorički govorni poremećaji

[vc_row][vc_column][vc_column_text]Dizartrija i apraksija spadaju u motoričke govorne poremećaje.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/2″][minti_spacer][minti_toggle title=”Dizartrija” open=”true”]Dizartrija je organski govorni poremećaj koji nastaje uslijed
neuromuskularnog oštećenja govornog mehanizma
i koji uvjetuje poteškoće u realizaciji govorne
ekspresije u smislu poremećaja respiracije, fonacije,
rezonancije, artikulacije i kvalitete glasa.
Predstavlja skupinu motoričkih govornih poremećaja
koje rezultiraju smetnjama mišićne kontrole govornog
mehanizma, a nastali su oštećenjem perifernog
ili središnjeg živčanog sustava.

Govorni poremećaji se očituju slabošću, nekoordinacijom, paralizom ili
parezom govornih mišića te fiziološkim karakteristikama
uključujući abnormalnosti ili smetnje u brzini,
snazi, redoslijedu, tonusu, postojanosti i točnosti
mišićnih pokreta.
Komunikacijske karakteristike
uključuju odstupanja u visini, glasnoći, kvaliteti
glasa, rezonantnosti, respiracijskoj podršci govora,
prozodiji i artikulaciji[/minti_toggle][/vc_column][vc_column width=”1/2″][minti_spacer][minti_toggle title=”Apraksija” open=”true”]Dječja govorna apraksija je neurološki dječji govorni poremećaj u kojem su oštećene preciznost i konzistentnost govornih pokreta bez neuromišićnih oštećenja koji uvjetuju abnormalan refleks ili tonus i sl. Temeljni problem je u planiranju i/ili programiranju prostorno-vremenskih parametara pokreta koji rezultiraju pogreškama u izgovoru i prozodiji.

Karakteristike dječje govorne apraksije su:

a) nekonzistentne greške u izgovoru konsonanata i vokala prilikom višestrukog ponavljanja određenog sloga ili riječi. Primjerice, dijete s DGA će riječ „cat“ (u hrvatskom jeziku „mačka“) ponoviti četiri puta na različiti način: /kæt/, /kİt/, /kæt/, /kit/. Ali, dijete može biti nekonzistentno i pri izgovoru konsonanata,

b) produžena i otežana koartikulacijska tranzicija između glasova i slogova,

c) neadekvatna prozodija koja je posebice izražena u naglascima pojedine riječi i rečeničnoj intonaciji.[/minti_toggle][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][minti_spacer][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][vc_column_text]Blaži, D., Opačak, I. (2010). Teorijski prikaz dječje govorne apraksije i ostalih jezično- govornih poremećaja na temelju diferencijalno- dijagnostičkih parametara. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 47, 1, 49-63.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]