Poremećaj iz spektra autizma

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) neurorazvojni je poremećaj s početkom javljanja simptoma u ranom djetinjstvu.  Podaci o učestalosti poremećaja ukazuju kako se poremećaj pojavljuje kod  14,7 od 1 000 (1 na 68) djece dobi od 8 godina. Prema petom izdanju priručnika (DSM-V, Američka psihijatrijska udruga, 2014) jedinstveni termin poremećaja iz spektra autizma (PSA) obuhvaća širok raspon poremećaja koji se javljaju u ranom djetinjstvu. Definiraju ga dvije glavne kategorije kriterija:

[minti_spacer height=”30″]

Perzstentni ili stalni nedostatci u socijalnoj komunikaciji i socijalnim interakcijama prisutni kroz različite kontekste koji ne uključuju opća razvojna kašnjenja, a manifestiraju se kroz prisutnost svih triju sljedećih karakteristika

  • nedostatci u socioemocionalnoj uzajamnosti (npr. atipični socijalni pristup, neuspjeh u održavanju konverzacije, smanjeno dijeljenje interesa i emocija, nedostatno iniciranje socijalnih interakcija, osiromašena socijalna imitacija);
  • nedostatci u neverbalnim komunikacijskim ponašanjima koja se koriste u socijalnim interakcijama (npr. atipičnosti u socijalnoj upotrebi kontakta očima i posture tijela, nedostatci u razumijevanju i korištenju gesti, atipičnosti u visini, brzini, intonaciji, prozodiji govora);
  • nedostatci u razvoju, održavanju i razumijevanju odnosa prikladnih za razvojnu razinu (npr. teškoće u prilagođavanju ponašanja različitim socijalnim kontekstima, teškoće u dijeljenju imaginacijske igre, teškoće u sklapanju prijateljstava, nedostatak interesa za druge);
[minti_spacer height=”30″]

Prisutnost ograničenih, repetitivnih oblika ponašanja, interesa ili aktivnosti koji se manifestiraju kroz najmanje dva od četiri simptoma koji slijede:

  • stereotipni ili repetitivni motorički pokreti, upotreba predmeta ili govora (npr. motoričke stereotipije (”skakutanje”, pljeskanje), repetitivna upotreba predmeta);
  • pretjerano pridržavanje rutina, ritualiziranih oblika verbalnog i neverbalnog ponašanja, pretjerana otpornost promjenama (npr. inzistiranje na rigidnom slijeđenju rutina, repetitivno postavljanje pitanja o određenoj temi, pretjerane reakcije na trivijalne, uobičajene promjene);
  • vrlo ograničeni, fiksirajući interesi koji su atipični prema intenzitetu i usmjerenosti (npr. suženi opseg interesa, usmjerenost na nekoliko istih objekata, tema ili aktivnosti, preokupiranost brojevima, slovima, simbolima, neobični strahovi);
  • hiper- ili hipo- reaktivnost na senzoričke inpute ili neobični interesi za senzoričke aspekte u okolini (npr. visoka tolerancija na bol, preokupiranost teksturom predmeta i dodirivanjem i/ili averzija prema dodirivanju, neobično senzoričko istraživanje objekata).

[minti_alert type=”warning” close=”false”]Roditelji su često izloženi nepotpunim, a ponekad i proturječnim informacijama i različitim dijagnozama što doprinosi emocionalnom i tjelesnom iscrpljivanju cijele obitelji. Kako bi se navedeni negativni učinci prevenirali i sveli na minimum, nužno je što ranije prepoznati dijete s PSA i uključiti ga u programe rane intervencije.[/minti_alert]

[minti_alert type=”sucess” close=”false”]Iako postoje kriteriji koje svako dijete mora zadovoljiti prije dijagnoze, klinička slika poremećaja iz spektra autizma je varijabilna i obuhvaća vrlo heterogenu populaciju.[/minti_alert]

[minti_image img=”16571″ lightbox=”2″ url=”http://logoped.hr/cateogry/autizam-i-mi/” target=”_blank”]
[minti_spacer]

Kolumna majke djeteta s autizmom pod nazivom “Autizam i MI” objedinjuje korisne savjete, teškoće i lijepe trenutke u odgoju djeteta s autizmom. Pročitajte je 🙂