Poremećaji tečnosti govora

[vc_row][vc_column][vc_column_text]

Tečnost (fluentnost) pretpostavlja govorenje s lakoćom, bez oklijevanja, pogrešaka i ispravljanja. Proizvodnja tečnog govora je izrazito složen, multidimenzionalan proces. Netečan (nefluentan) je onaj govor u kojemu se javlja povećan broj oklijevanja, ponavljanja, zastoja, ispravljanja, poštapalica, stanki (Sardelić i sur., 2001).

Netečnosti se pojavljuju i u govoru male djece tijekom intenzivnog perioda ovladavanja jezikom i govorom. Takve netečnosti nisu zabrinjavajuće i u tim slučajevima govorimo o normalnim netečnostima. Međutim, kada netečnosti postanu učestalije i značajno narušavaju komunikaciju, tada govorimo o poremećajima tečnosti govora koji su jedno od primarnih područja logopedske djelatnosti.
Iako najčešći, razvojno mucanje nije jedini poremećaj tečnosti govora s kojim se logopedi mogu susresti. Netečnosti u govoru (eng. disfluencies, dysfluencies) se često poistovjećuju s mucanjem (eng. stuttering) iako mogu biti rezultat različitih stanja, bolesti i procesa.

Kliničari se uglavnom slažu da razlikovanje normalne netečnosti i težih oblika mucanja ne predstavlja problem. Broj jedinica ponavljanja smatra se najvažnijom informacijom koja može olakšati razlikovanje početnog mucanja i normalne netečnosti. Ponavljanja koja sadrže 3 ili više jedinica ponavljanja (npr. ba-ba-ba-balon) karakteristična su za mucanje, dok su iznimno rijetka kod normalno tečne djece.

U nastavku su prikazana dva najčešća poremećaja tečnosti govora; mucanje i brzopletost.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/2″][minti_spacer][minti_toggle title=”Mucanje ” open=”true”]Sardelić i sur. (2001) definiraju mucanje kao sindrom brojnih manifestacija na govornom, jezičnom, psihološkom, fiziološkom, tjelesnom i socijalnom području te na taj način prikazuju složenost samog poremećaja.
Tradicionalno se smatra da je incidencija mucanja 5% dok novija istraživanja sugeriraju da se radi o 8%.
Prosječni omjer muškaraca i žena koji mucaju 3:1.[/minti_toggle][/vc_column][vc_column width=”1/2″][minti_spacer][minti_toggle title=”Brzopletost” open=”true”]Brzopletost je poremećaj tečnosti čiji su segmenti konverzacije u govornikovom materinskom jeziku zamijećeni kao jako brzi, neregularni ili oboje. Segmenti brzog i/ili neregularnog govora moraju biti praćeni jednom ili više sljedećih karakteristika: (a) pretjeranim normalnim netečnostima,
(b) pretjeranim skraćivanjem i brisanjem slogova i/ili
(c) abnormalnim pauzama, naglascima ili govornim ritmom“.[/minti_toggle][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][minti_spacer][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”1/1″][vc_column_text]Andrijolić, A. (2016). Diferencijalna dijagnostika poremećaja tečnosti govora. Diplomski rad. Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet, Zagreb.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]