Iako smo rijetko toga svjesni, dnevno pošaljemo i pročitamo veliku količinu tekstualnih poruka i mail-ova, te pročitamo čitav niz internetskih objava i članaka. Kako bismo mogli funkcionirati u današnjem svijetu gdje je pisanje i čitanje poruka svakodnevica, potrebne su nam razvijene vještine čitanja i pisanja.
Završetkom osnovnoškolskog obrazovanja postajemo pismenima, ali za uopće uspješno usvajanje znanja u školi, potreban je dobar temelj koji se stvara već u predškolskoj dobi. Prije polaska u školu dijete mora imati usvojene predvještine čitanja i pisanja koje su preduvjet kasnijeg razvoja pismenosti. One se stječu svakodnevnom interakcijom i komunikacijom sa djetetom, od djetetovog praćenja majčinog glasa i intonacije u najranijoj dobi, do pjevanja pjesmica i brojalica, prepričavanja događaja, ali i rukovanja slikovnicama, olovkama i bojicama. Kako bi razvoj sposobnosti čitanja i pisanja tekao sukladno djetetovoj dobi, podrazumijeva se uredan govorno-jezični razvoj, uredan razvoj pažnje, pamćenja, koncentracije, te auditivne i vizualne percepcije.
Sve ono što djeca znaju o čitanju i pisanju prije početka školovanja; sposobnosti i vještine koje prethode učenju čitanja i pisanja nazivaju se ranom pismenošću.
Rana pismenost obuhvaća razvoj svjesnosti o pisanim materijalima i pisanom jeziku te motivaciju za isto, fonološku svjesnost, dobro razvijen rječnik, poznavanje slova i razvijenu vještinu pripovijedanja.
Kako prepoznati pojavljivanje rane pismenosti?
Dijete će pokazati interes za slikovnicu koju zajednički čitate na način da će tražiti da mu se čita, okretati stranice knjige, praviti se da čita, a kasnije početi i zamjećivati pisani tekst te pratiti riječi na stranici. Osim motivacije za tisak i svjesnosti o tisku, dijete će početi uočavati jedinice manje od riječi poput rime, slogova i glasova, te će potom njima baratati, primjerice; rastavljajući riječi na slogove i spajajući slogove u čitave riječi. Ovu vještinu nazivamo fonološkom svjesnošću, čiji razvoj je neophodan za usvajanje sposobnosti čitanja i pisanja zbog čega se smatra važnim preduvjetom za upis u školu.
Uz razvoj navedenih vještina, dijete počinje imenovati sve veći broj predmeta iz okoline, ali i slova, te počinje prepoznavati razlike među slovima i povezivati slova uz glasove. Upravo razvoj rječnika i stvaranje čvršće veze između slova i glasa (grafem-fonem veze) djetetu omogućava (osim usvajanja čitanja i pisanja) opisivanje predmeta i osoba iz okoline, što dovodi do sve smislenijeg prepričavanja događaja i pričanja priča.
Kako poduprijeti razvoj predvještina čitanja i pisanja?
Temeljnu ulogu u budućem razvoju djetetovih predčitalačkih vještina imaju roditelji, koji trebaju osigurati djetetu poticajnu govornu sredinu jasnim govorom prilagođenom djetetovoj dobi, najčešće kroz razgovor i objašnjavanje raznolikih životnih situacija.
Važno je osigurati okolinu koja će biti poticajna za razvoj pismenosti: djeci trebaju biti dostupne dječje knjige, slikovnice, papiri, bojice i flomasteri. Djeca trebaju biti uključena u proces čitanja, primjerice, na način da tokom čitanja zajedno sa roditeljem prstom pokazuju naslov priče i prate napredak teksta. Također, važno je objasniti što znače brojevi na stranicama, razgovarati o likovima i radnji, pojasniti nove riječi, povezivati sadržaj iz knjige sa svakodnevnim životom, glumiti likove iz priče i tako dalje.
Predvještine čitanja i pisanja mogu se poticati i uz razne druge aktivnosti:
- Pjevanje ritmičkih brojalica i pjesmica
- Igra prepoznavanja rime (Koje dvije riječi „zvuče“ slično?)
- Memory sa predmetima koji počinju istim glasom
- Igra traženja riječi na određeni glas (Reci mi/Nacrtaj sve što vidiš na slovo „S“.)
- Igra pričanja priče („Priča iz vreće“- za svaki predmet koji se izvuče iz vreće, potrebno je reći jednu rečenicu i nastaviti priču)
- Igranje plastelinom, nizanje perlica, bojanje, crtanje, slikanje,… (okulomotorna koordinacija, fina motorika i grafomotorika za razvoj predvještina pisanja)
Kod neke djece javljaju se teškoće u razvijanju predvještina na koje vas mogu uputiti pokazatelji poput kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju i dugotrajan artikulacijski poremećaj, siromašan rječnik, šture rečenice, teškoće prepričavanja događaja ili priče, odbijanje slušanja i pričanja priče te nedostatak interesa za slikovnice.
U tom slučaju, potrebno je obratiti se logopedu za pravovremeno poticanje prevještina čitanja i pisanja, kako bi se radilo na istima prije samog upisa u školu.
Literatura:
Mesec, I., Grgac, B., Šagadin, T., Kelčec, M. i Mahović, M. (2015). Poticanje čitanja i pisanja u godini pred polazak u školu. Dijete, vrtić, obitelj, 21 (79), 32-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/172751
Logotherapia: Predčitalačke vještine. Url: predčitačke vještine « « Logoped I Privatna logopedska ordinacija Zagreb Martićeva prof. Ivana Banjan Baketić Logoped I Privatna logopedska ordinacija Zagreb Martićeva prof. Ivana Banjan Baketić (logotherapia.hr). Pristupljeno [15.3.2023.].
Lenček, M. i Užarević, M. (2012). Rana pismenost – vrijednost procjene, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 52(2), 42-59.
Ščapec, K. i Kuvač Kraljević, J. (2013). Rana pismenost kod djece s posebnim jezičnim teškoćama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49 (1), 120-134
