Buka se definira kao svaki nepoželjan, neugodan zvuk koji ometa rad čovjeka, ali i odmor te u krajnjem slučaju opterećuje njegovo zdravlje. Na buku čovjek nema sposobnosti privikavanja.
Razvoj industrije i uvođenje novih tehnoloških procesa dovodi i do porasta izloženosti buci na radnom mjestu.
Urbanizacija i prometna buka istovremeno pogoršavaju komunalne uvjete pa je radnik i nakon posla izložen prekomjernoj buci.
Djelovanje buke na ljude je izravno- auditivno (djelovanje na sluh) i neizravno- ekstrauditivno (djelovanje na živčani sustav- cijeli organizam).
Ljudi se razlikuju po osjetljivosti na buku. Kod nekih osoba će doći do nagluhosti brzo, dok će kod drugih sluh biti relativno malo oštećen čak i nakon niza godina izloženosti prekomjernoj buci.
Utjecaj buke na sluh mogu povećati vibracije te toplina kao okolišni faktori ti neke ototoksične tvari.
Djelovanje buke na sluh može biti akutno i kronično.
Akutna akustična trauma nastaje najčešće nesretnim slučajem, a uzrokovana je zvukom izuzetne snage i trajanja (najčešće zvuk visokog intenziteta oko 2000 Hz- eksplozija, pucanj, buka aviona). Može nastati puknuće bubnjića, kidanje veza među slušnim koščicama i oštećenje senzornih stanica Cortijevog organa. Simptomi su nagli šum u ušima i nagluhost.
Dugotrajna izloženost buci na radnom mjestu može dovesti do profesionalne nagluhosti i gluhoće.
Za većinu populacije ispitivanja su pokazala kako prosječni intenziteti buke do 90 dB u toku osmosatnog rada ne daje veći zamor pa se organizam može u potpunosti odmoriti do sljedećeg radnog dana. S obzirom na to, upravo 90 dB smatra se maksimalno dozvoljenom razinom buke za osmosatno radno vrijeme.
Profesionalna nagluhost i gluhoća nastaju nakon dugotrajne izloženosti buci iznad 90 dB tijekom osmosatnog radnog dana. Industrijska buka najčešći je uzrok i najizraženija je u rudnicima, željezarama, brodogradnji, metaloprerađivačkoj industriji, tekstilnoj industriji, građevinarstvu, kamenolomima.
Ljudsko uho se može oporaviti od kratkotrajne izloženosti buci, ali tijekom vremena nastaje oštećenje živca što se manifestira ispadima u slušnom polju. Dolazi do gubitka slušne osjetljivosti prvo u zoni visokih frekvencija (4000Hz). Obzirom da je zahvaćeno područje iznad govornih frekvencija (1000-3000 Hz) u početku nema subjektivnih tegoba. Kasnije se trauma širi i zahvaća sve veće područje frekvencija uz ispad slušne osjetljivosti te čovjek zamjećuje nagluhost. Profesionalno oštećenje sluha ima progresivan tijek i u pravilu je obostrano.
Oštećenja sluha možemo podijeliti u dvije skupine: nagluhost i gluhoća. Nagluhost je veće ili manje oštećenje sluha dok se gluhoćom smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93 decibela. Prema stupnju oštećenja sluha razlikujemo:
- normalan sluh – do 19 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama
- lakša (blaga) nagluhost – od 20-39 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama
- umjerena nagluhost – od 40-59 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama
- teška nagluhost – od 60-89 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama
- praktična gluhoća – od 90 i više dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama
U Republici Hrvatskoj profesionalno oštećenje sluha bukom odnosno Dg: Hypoacusis perceptiva bill. Prof. H83.3, Z57.0 nalazi se na Listi profesionalnih bolesti tč. 36.
Kako bi se spriječio nastanak profesionalnih otećenja sluha bukom na radnim mjestima poduzima se niz koordiniranih postupaka radi postizanja prihvatljivog stanja buke. Te mjere podrazumijevaju primjenu zaštite na izvoru buke, putevima širenja buke te na mjestu prijema zvuka.
Opće mjere podrazumijevaju izbor tehnološkog procesa i strojeva koji stvaraju manje buke, izoliranje zvučnih izvora, mjerenje i kontrolu izvora buke. Individualne mjere podrazumijevaju primjenu osobnih zaštitnih sredstava (antifona, slušalica) koji mogu imati izolacijski efekt od 25- 40 dB.
Na radnim mjestima s prekomjernom bukom ne bi trebale raditi osobe s postojećim bolestima uha, osobe smanjene slušne osjetljivosti bez obzira na etiologiju, osobe s oštećenjima labirinta (Mb Menier), otosklerozom, bolestima srednjeg i unutarnjeg uha, osobe s postojećom nagluhosti, bolestima CNS-a, težim oblicima psihoneuroza i žene za vrijeme trudnoće.
Autor: dr. Milena Matulić, spec. medicine rada i sporta
