Igra, sastavni dio djetinjstva kojemu se najčešće ne pridaje puno pažnje ni podrobne analize, zapravo ima izrazito važnu ulogu u razvoju svakog djeteta. Kroz nju se dijete kognitivno razvija, uči poštivanju pravila, stupa u interakcije s drugima, razvija maštu, pregovara i istražuje svoje interese. Osim što za dijete predstavlja veliko zadovoljstvo, igra može biti zanimljiv predmet proučavanja i roditeljima i stručnjacima. Budući da su oblik igre i sadržaj igre uvjetovani djetetovim kognitivnim razvojem, promatranjem načina na koji se dijete igra možemo saznati štošta o njegovom kognitivnom i socijalnom razvoju. Zašto se neka djeca igraju isključivo sama? Zašto neka burno reagiraju kad izgube u igri? Koliki je raspon pažnje djeteta? Je li njegova igra uvijek jednolična i repetitivna, ili igra razne igre s različitom svrhom? Promatranjem djeteta u njegovoj omiljenoj aktivnosti možemo dobiti dio odgovora na navedena pitanja.
Vrste dječje igre
Općenito govoreći, dječju igru možemo promatrati kroz prizmu kognitivnog razvoja i kroz prizmu društvenih interakcija, odnosno igru na spoznajnoj i igru na socijalnoj razini.
Na socijalnoj razini, dijete može ulaziti u jedan od ovih oblika igre:
- Promatranje igre – dijete samo promatra igru drugih, bez da se i samo uključi.
- Samostalna igra – dijete je uživljenu u samotnu aktivnost, bez potrebe za drugom djecom.
- Usporedna igra – djetetova igra teče paralelno s igrom druge djece, ali ne uspostavlja se kontakt ni zajednička aktivnost.
- Povezujuća igra – jednostavan oblik socijalne igre u kojoj se javljaju poneke interakcije među djecom koja se igraju, poput dodavanja igračaka ili kratkog razgovora.
- Suradnička igra – vrsta igre u kojoj se djeca udružuju i aktivno komuniciraju kako bi postigla zajednički cilj u igri.
Na spoznajnoj razini, dijete s obzirom na svoje kognitivne mogućnosti može sudjelovati u različitim oblicima igre. Osnovna podjela razlaže vrste igre na sljedeće:
- Funkcionalna igra – kognitivno najjednostavniji oblik igre pri kojem dijete barata svojim dijelovima tijela (uz dodatne predmete ili bez njih) kako bi se zabavilo (poput korištenja zvečke ili trčkaranja).
- Konstruktivna igra – kao što samo ime nalaže, u konstruktivnoj igri djetetu je cilj nešto konstruirati, odnosno stvoriti (primjerice dvorac od kockica).
- Igre pretvaranja – često zvana simboličkom igrom, ovaj kognitivni stadij igre vrlo je važan jer se u njoj djeca pretvaraju da određen predmet predstavlja neki drugi ili da određeni predmet može imati funkciju koju nema (primjerice telefoniranje pomoću igračke u obliku banane, isprobavanje ”juhe” koje je dijete skuhalo…).
- Jezične igre – rijetko prepoznata kao oblik igre, jezična igra izrazito je važna za djetetovo razvijanje jezičnih (poglavito pragmatičkih) sposobnosti. Uključuje dijeljenje rima, kratkih priča i šala s drugom djecom.
- Igre s pravilima – odvijaju se prema unaprijed određenim pravilima. Ovdje je jezično razumijevanje vrlo važno kako bi svi sudionici igre shvatili što se od njih očekuje i mogli sudjelovati u dogovoru. Najčešće su kod djece školske dobi.
- Kreativne igre – potiču razvoj kreativnosti i divergentnog mišljenja te podupiru učenje efektivnog rješavanja problema (primjerice igre s glinamolom, crtanje, slagalice, ali i složeniji iskazi kreativnosti).
Prilikom promatranja igre, odrasli trebaju u obzir uzeti i rodne razlike koje svakako uvjetuju djetetove preferencije za oblik igre. Uz to, igra je aktivnost potpuno oslobođena pravila odraslih te se naše ideje o tome kako djetetovo slobodno vrijeme treba izgledati treba staviti po strani. Iako je dijete možda kognitivno doraslo sudjelovanju u igrama s pravilima, u redu je ako se ponekad jednostavno želi uživjeti u samostalno skakutanje ili neki drugi jednostavni oblik igre. Ipak, ukoliko primijetite kako je dijete u svojoj igri netipično u odnosu na svoje vršnjake, bilo u socijalnom ili kognitivnom pogledu, bitno je potražiti savjet stručnjaka.
Literatura:
Klarin, M. (2017). Psihologija dječje igre. Sveučilište u Zadru. (http://www.unizd.hr/Portals/41/elektronicka_izdanja/Psihologija_djecje_igre.pdf?ver=2017-09-08-103902-427)
