HIJERARHIJA DJEČJIH PRAVA NE POSTOJI!
Sva prava su jednako vrijedna i potrebna da bi se dijete razvilo u psihofizički cjelovitu osobu.
(Konvencija o pravima djeteta, 1989.)
Prema Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe djeca s teškoćama u razvoju (TUR) su:
- djeca oštećenoga vida;
- djeca oštećenoga sluha;
- djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije;
- djeca s promjenama u ličnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom;
- djeca s poremećajima u ponašanju;
- djeca s motoričkim oštećenjima;
- djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (djeca s mentalnom retardacijom);
- djeca s autizmom;
- djeca s višestrukim teškoćama u razvoju;
- zdravstvene teškoće i neurološka oštećenja (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično).
Postoji nekoliko mogućnosti koji se nude u kontekstu odgoja i obrazovanja djece s TUR u ustanovama predškolskog odgoja. To su:
- SEGREGACIJA
- INTEGRACIJA
- INKLUZIJA
Segregacija:
- odvajanje djece iz društvene sredine i smještanje u posebne odgojne skupine ili ustanove sukladno njihovim primarnim oštećenjima. Sustav segregacije prvenstveno naglašava određenu poteškoću (poremećaj, disfunkcionalnost) i traži vanjsku pomoć u rješavanju problema. Istovremeno, znatan naglasak se stavlja na krug stručnog i drugog osoblja koji trebaju djetetu pružiti potrebnu specijalističku pomoć. U takvim okolnostima dijete s teškoćama u razvoju se nedovoljno aktivira oslanjajući se pretežno na pomoć i podršku koja dolazi iz vanjskih institucija.
Djetetov angažman, trud i socijalna motivacija se značajno smanjuju, što dovodi do pasivizacije djeteta u velikoj mjeri.
Danas se na ovaj pedagoški pristup gleda kao na posljednju mogućnost!
Integracija:
- javlja se kao suprotnost postupku izdvajanja (segregacije) djece s teškoćama u razvoju
Postupak integracije prvenstveno se odnosi na smještaj djeteta s teškoćama u razvoju u predškolsku instituciju zajedno s djecom urednog razvoja.
– koncept integracije djeteta s TUR u redoviti obrazovni sustav nije na dovoljno jasan i prepoznatljiv način predvidio neophodnu transformaciju sustava u prilagođavanju potrebama svakog djeteta
Inkluzija:
- zahtijeva višu razinu uvažavanja djece s teškoćama u razvoju, tretira ih kao potpuno ravnopravne sudionike u odgojno-obrazovnom procesu unutar kojeg je osigurana permanentna individualna pomoć u situacijama kada je neophodna
Za razliku od integracije kod koje je naglasak stavljen na mjesto (stanje), inkluzija se primarno veže uz proces. Ona u prvom redu ističe i naglašava različite razvojne potencijale, a manje govori o nedostacima. Inkluzivni pristup traži angažman svih sudionika (grupni napor) kako bi se istovremeno izišlo u susret individualnim potrebama svakog pojedinog djeteta i zahtjevima odgojno-obrazovnog sustava.
Svakom djetetu se omogućava da napreduje u razvoju u skladu sa svojim mogućnostima, te da aktivno sudjeluje u društvenom životu.
Uspješna inkluzija znači kako su SVA djeca aktivno uključena u odgojno-obrazovne aktivnosti!
Smjernice vrtićima kako započeti inkluziju bez obzira na vrstu teškoće:
- formirajte tim stručnjaka (odgojitelji i stručni suradnici) koji će biti odgovoran za dijete
- educirajte taj tim
- napravite prijedlog uloga i zaduženja djelatnika vrtića
- prepoznajite kontinuirano prepreke na koje nailazite i predlažete rješenja
- razvijte načela postupanja- filozofiju pristupa i ciljeve inkluzivnog vrtićkog programa
- omogućite razmjenu informacija unutar ustanove
- evaluirajte program te upotrijebite rezultate za unaprjeđenje programa
- postupno širite inkluzivne programe u svojoj ustanovi
Izvor:
- Pintarić Mlinar, LJ. (2014): Priručnik za razvoj inkluzivnih ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Jastrebarsko- Zagreb: Dječji vrtić Radost i Printera.
- Mikas, D., Roudi, B. (2012): Socijalizacija djece s teškoćama u razvoju u ustanovama predškolskog odgoja. Paediatria Croatica, 56 (1). 207- 214.
- Kuvač Kraljević, J., Peretić, M. (2015): Obrazovanje djece s jezičnim teškoćama. Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama. Čakovec: ACT PRINTLAB.