Usvajanje čitanja i pisanja proces je koji započinje usvajanjem predčitalačkih vještina u predškolskoj dobi, a kod većine djece se automatizira u 3. razredu osnovne škole. Kroz čitavo školovanje nastavljamo razvijati vještine čitanja i pisanja, no iako dobivamo istu poduku, naše sposobnosti nisu jednake.
Razlikujemo se u razini pismenosti, ali i u sposobnostima čitanja, razumijevanja i interpretacije informacija. One ovise o mnoštvu faktora; temi o kojoj čitamo, našem životnom iskustvu vezanom uz navedenu temu, razini obrazovanja, vremenu koje nam je dostupno za čitanje, jeziku koji koristimo pri čitanju, ali i našoj trenutnoj razini stresa.
Također, proces čitanja neće biti jednak za osobe urednog razvoja kao i za osobe sa teškoćama; bilo da se radi o teškoćama u čitanju i pisanju, komunikacijskim ili intelektualnim teškoćama.
Kako bi pročitano bilo razumljivo i jasno, te u konačnici komunikacija uspješna, tekst je potrebno prilagoditi određenoj populaciji.
Jasan i jednostavan jezik
Javnost je danas u sve većoj mjeri svjesna potrebe za prilagođenom i pristupačnom komunikacijom. Pristupačna komunikacija omogućava jasan, izravan i lako razumljiv pristup informacijama uzimajući u obzir različite prepreke u procesu komunikacije, poput motoričkih, senzoričkih i kognitivnih barijera kao posljedica teškoća u razvoju, ali i onih nastalih zbog različitosti u kulturi ili jeziku.
Postoje dva načina na koji se pisani tekst može prilagoditi komunikacijskim potrebama određene osobe ili skupine, a to su jasan (eng. plain) i jednostavan (eng. easy language) jezik (Maaß, 2020).
Jasan jezik služi za razumijevanje i interpretaciju složenih pojmova. Često se koristi za osobe kojima jezik države u kojoj žive i rade (npr. njemački) nije materinski, već drugi jezik.
Za razliku od jasnog jezika, jednostavan jezik stvoren je s idejom da služi osobama koje nemaju dovoljno razvijene vještine pismenosti te zbog toga nisu u mogućnosti savladati svakodnevne zadatke vezane uz čitanje. To su najčešće osobe s ograničenom razinom pismenosti, komunikacijskim ili intelektualnim teškoćama te različitim motoričkim i senzoričkim problemima, ali određene prilagodbe jednostavnog jezika olakšavaju čitanje i mnogima drugima.
Jednostavan jezik se oslanja na jezičnu i grafičku prilagodbu teksta, što ga čini čitljivim i razumljivim za osobe s različitim vrstama teškoća u čitanju (prvenstveno za osobe s disleksijom, ali i za one s afazijom, kognitivnim teškoćama, demencijom, neuropsihijatrijskim poremećajima, gluhoslijepe osobe i sl.).
Kako prilagoditi tekst?
Važno je odabrati one načine prilagodbe koji će najbolje odgovarati pojedincu, a neki od njih koje i vi možete primjeniti su:
- Prilagoditi tisak– povećati font na 14, sans serif fontovi (arial ili comic sans), istaknuti važno (npr. otisnuti u masnom tisku)
- Široke margine, lijevo poravnanje
- Koristiti kraće riječi (npr. sinonime), ne koristiti skraćenice
- Razdvojiti tekst na kraće ulomke
Iako se grafičke prilagodbe više i češće poštuju, nužno je usmjeriti veću pažnju na jezične prilagodbe (struktura riječi, rječnik, struktura rečenice i sl.).
Koje aplikacije mogu pomoći?
Osim što samostalno možete prilagoditi tekst u Microsoft Word-u ili Power Point-u, postoje različite aplikacije i web stranice koje nude opcije prilagodbe. Neke od njih su:
Omotype font sustav u tisku i na webu
Lexie – Omoguru aplikacija koja ima mogućnost pretvaranja teksta u govor
IZZIdigitalni sadržaj za učenje na daljinu
ICT-AAC – Razvijene aplikacije poput Slovarice, Učimo slogove, Učimo riječi, Pisalica, Glaskalica
YouTube (videolekcije i audio lektire)
Učenici sa teškoćama se tijekom školovanja susreću s brojnim preprekama, često vezanim upravo uz procese čitanja i pisanja. Korištenje jednostavnog jezika pomoći će u ostvarivanju ishoda vezanih uz čitanje i pisanje, poput postizanja uspjeha u školi. Ovaj se koncept temelji na komunikaciji dostupnoj svima, kako osobama s različitim poremećajima, tako i onima bez njih (Maaß, 2020).
Literatura:
Easy Plain Language. Url: Overview – Easy Plain Accessible (easy-plain-accessible.com) [Pristupljeno 19.2.2023.].
Maaß, C. (2020). Easy Language – Plain Language –Easy Language Plus. Berlin: Frank i Timme.
Pavičić Dokaza, K., ur. (2022) 6. kongres hrvatskih logopeda „Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice“. Zagreb: Hrvatsko logopedsko društvo.