Studenti s disleksijom

odrasli Učitelji - novosti

 
Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih smetnji u učenju. Pojavljuje se diljem svijeta, bez obzira na kulturu i jezik, a  zahvaća oko 10 % populacije.
Pokazatelji disleksije mijenjaju se s dobi, vidljivi su već u predškolskoj dobi, najprepoznatljiviji su tijekom školovanja, a obično manje vidljivi u odrasloj dobi (studentska populacija).
[symple_toggle title=”Obilježja disleksije kod studenata su:” state=”closed”]

  • Postojanje teškoća u čitanju (prisutne su zamjene, ispuštanja i dodavanja glasova, slogovaa, riječi i/ili izrazita sporost)
  • Nelagoda pri čitanju naglas
  • Duže vrijeme potrebno za čitanje stranice u odnosu na ostale
  • Gubljenje retka za vrijeme čitanja i/ili ponovno čitanje istog retka
  • Teškoće u razumijevanju onog što je pročitano, osobito složenijih tekstova
  • Ponovno čitanje kako bi se razumjelo
  • Teškoće u čitanju i razumijevanju različitih rasporeda
  • Problemi prilikom zapisivanja bilješki
  • Nedostatak vremena prilikom pisanja ispita, eseja i slično
  • Izostavljanje slova, dijelova riječi ili cijelih riječi prilikom pisanja
  • Teškoće izražavanja ideja prilikom pisanja
  • Teško čitljiv rukopis
  • Problemi u pronalaženju/ispravljanju vlastitih pogrešaka u pisanju
  • Teškoće s planiranjem i strukturiranjem pisanog rada
  • Neuspjeh u polaganju pismenih ispita
  • Otežano ispunjavanje pisanh materijala (npr. različiti obrasci, uplatnice,…)
  • Nesigurnost u određivanju lijevo-desno
  • Nesnalaženje na geografskoj karti/mapi i otežano pronalaženje puta u nepoznatom mjestu
  • Zbunjenost pri izlaganju pred drugima
  • Teškoće primanja telefonskih poruka i njihova zapisivanja
  • Problemi u ispunjavanju zadataka u zadanim rokovima
  • Otežano planiranje za rješavanje zadataka unutar zadanoga vremena
  • Nespremnost na brzo/neposredno reagiranje i davanje odgovor

[/symple_toggle]
Osim tzv. slabih strana, osobe s disleksijom imaju i jake strane koje nerijetko ostaju neprepoznate:

  • jaki predodžbeni kapacitet,
  • originalnost i kreativnost,
  • dobar vizualni kapacitet (mogućnost da prepoznaju i upamte slike, dijagrame, prikaze…),
  • dobar kapacitet globalnoga razumijevanja i zahvaćanja (prepoznavanje cjelina, shvaćanje suštine i izdvajanje bitnoga kod velike količine informacija)
  • intuitivni način donošenja odluka,
  • „umjetnički” način mišljenja.

 
Za prepoznavanje disleksije u odrasloj dobi koriste se brojni upitnici koji sadrže pitanja koja se odnose na znakove tijekom školovanja (npr. teškoće u učenju abecede, čitanja i pisanja, prepisivanju s ploče, rješavanju testova s vremenskim ograničenjem, itd.) te pitanja vezana uz sadašnje stanje. Na hrvatskom jeziku postoje zadaci za prepoznavanje disleksije, tj. prepoznavanje profila koji upućuje na mogućnost da osoba ima disleksiju, a dostupni su na web stranici oblikovanoj unutar ISHEDS Tempus projekta (www.isheds.eu; odabir hrvatski jezik).
Kako bi se ostvarila prava studenata s disleksijom na odgovarajuće oblike visokoškolskoga obrazovanja potrebno je ostvariti slijedeće prilagodbe:
[symple_toggle title=”Prilagodbe u nastavi” state=”closed”]

  • Studentima s disleksijom uputno je dozvoliti audio-snimanje predavanja bez dodatnih/posebnih odobrenja.
  • Uputno je omogućiti korištenje računala za bilježenje na predavanjima
  • Nastavnik treba omogućiti da materijal koji će predavati bude dostupan studentima s disleksijom prije samoga predavanja (npr. putem Interneta, e-mailom ili davanjem pisanih oblika).
  • Prezentacije ne smiju sadržavati previše teksta. Korisno je upotrijebiti pozadine i boju teksta koja čini prezentaciju lako čitljivom istvara jasan kontrast (npr. krem pozadina i tamno plava slova).
  • Koristiti dijagrame i mentalne mape uz tekst kada god je to moguće.
  • Razmak između redova trebao bi biti 1,5 ili dvostruki, a cjeline razlomljene na manje podnaslove.
  • Koristiti “jednostavna” slova kao što su “Arial” ili “Comic Sans”.
  • Posebno paziti na vrstu slova koja nije odgovarajuća za neke ispise i simbole (npr. unutar kemije, matematike i nekih drugih područja – sličnosti broja 1, i , I, l) u kojima je moguće koristiti druge vrste slova (npr. Book Antiqua) ili podebljanom izvedbom nekih simbola odijeliti ih i tako izbjeći miješanje i zamjene simbola.
  • Tekst poravnati samo s lijeve strane jer omogućava lakše snalaženje i praćenje reda.
  • Posebno ispisati nove stručne termine (npr. na ploči ili u posebnom dodatku uz prezentacije ili predavanja, na materijalima za umnažanje/“handoutsima“).
  • Kad god je moguće, koristiti krem papir za materijal za umnažanje /«handoutse».
  • Kod materijala za vježbu ili rješavanja zadataka jasno odijeliti upute i poredati ih redom kojim se očekuje da student izvodi taj zadatak ili vježbu, a sa svrhom lakšega praćenja.
  • Kod studenata s teškim oblikom disleksije pomažu materijali pisani velikim tiskanim slovima.
  • Omogućiti produženje rokova za predaju radova – do 25% u odnosu na druge studente.

[/symple_toggle]
[symple_toggle title=”Prilagodbe na ispitima” state=”closed”]

  • Svaki pisani rad treba biti ocijenjen u skladu sa specifičnim obilježjima i potrebama studenata s disleksijom.
  • Nastavnici bi trebali ocjenjivati ispite i radove tako da:

-se usredotoče na točnosti i jasnoću argumenta, a ne na način izražavanja
– zanemare pravopisne i gramatičke greške
– procijene stvarno znanje studenata s disleksijom

  • Studentima s disleksijom treba omogućiti barem 30% dodatnog vremena na ispitima i testovima (uključujući i praktične vježbe).
  • Treba izbjegavati kratka i brza pismena ispitivanja i takav način procjene.
  • Kada god je moguće, koristiti usmeno umjesto pismenog ispitivanja.
  • U pismenim ispitima izbjegavati prepisivanje zadataka i upisivanja odgovora na posebne liste papira, odnosno na posebne obrasce, naročito obrasce s izborima tipa A B C D .
  • Kod ispita koji sadrže esej kao način provjere, razmotriti mogućnosti za druge vrste i načine polaganja ispita.
  • Kod predmeta u kojima je pravopis od ključne važnosti, npr. prilikom učenja stranog jezika, neophodno je značajnije produžiti vrijeme (barem 50%) kako bi se omogućila provjera i eventualni ispravak napisanogai pravopisnih grešaka. Naknadne korekcije potrebno je uvažiti.

[/symple_toggle]
Literatura:
ISHEDS Tempus projekt Identification and Support in Higher Education for Dyslexic students – Prepoznavanje i podrška studentima s disleksijom u visokome obrazovanju
http://hud.hr/wp-content/uploads/sites/168/2014/11/smjer-stud-s-disleks-sveuc1.pdf

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *