11. travnja obilježavamo Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Dijagnozu ove druge najčešće neurodegenerativne bolesti (na prvom je mjestu Alzheimer) nosi oko 9,5 milijuna ljudi u svijetu, a po podatcima Svjetske zdravstvene organizacije riječ je o broju koji se u posljednjih 25 godina udvostručio.
Jedno od prominentnih obilježja ove bolesti je postupno smanjivanje opsega i brzine pokreta, što uvelike utječe i na mišiće lica, jezika i grla koji sudjeluju u gutanju i govoru. Dodatno, javljaju se i kognitivna obilježja te tako osobe mogu i ne biti svjesne svojih teškoća.
Na postoji lijek za Parkinsonovu bolest (PB), ali na njezino se napredovanje može djelovati lijekovima i terapijom. Simptomi najčešće obuhvaćaju poremećaje glasa, teškoće u gutanju i govoru – što su sve stručne domene djelovanja logopeda. No, kako točno logopedska terapija može pomoći?
Gutanje
Teškoće s gutanjem mogu se javiti u bilo kojem stadiju bolesti te u početku čak mogu proći nezapaženo. Ipak, s vremenom napreduju te osobu mogu staviti i pod životni rizik. Simptomi koje primjećujemo su kašljanje tijekom i/ili nakon gutanja, teškoće gutanja tableta i drugih zalogaja, dugo vrijeme hranjenja, pretjerano lučenje sline, osjećaj da je hrana ,,zapela u grlu” te nemogućnost pročišćavanja grla.
Javljaju se i teškoće sa žvakanjem, pa i sa zadržavanjem hrane u ustima jer im zbog slabosti mišića može biti teško držati usnice zatvorenima. Ipak, najopasniji simptom je aspiracija – kada ono što je trebalo završiti u jednjaku, zbog izostanka aktivacije zaštitnih refleksa, završi u plućima. To može uzrokovati upalu pluća i, u konačnici, smrt.
Obzirom na to da hranjenje može postati mučan i dugotrajan proces, osoba postupno može početi jesti sve manje ili potpuno odbijati hranu. To naravno može dovesti do pothranjenosti i/ ili dehidracije te raznih drugih zdravstvenih komplikacija.
Dodatno, kako gutanje postaje manje automatiziran proces, hrana više ne predstavlja užitak i to ozbiljno utječe na obiteljsku dinamiku i društveni život osobe.
Logoped ima važnu ulogu u procjeni gutanja, a u sklopu logopedske terapije radit će na jačanju potrebnih mišića, usvajanju posebnih tehnika i položaja za sigurno i učinkovito gutanje te preporučiti promjene u prehrani (npr. odgovarajuće teksture).
Glas
Simptomi poremećaja glasa kod PB iznimno su česti te su upravo promjene u kvaliteti glasa mogu biti prvi znak motoričkih teškoća. Možemo primijetiti slab ili tih glas, smanjenu glasnoću (hipofonija), šuman (eng. breathy) i grub glas, govor kao šapat, jednoličnost te manjak intonacije. Većina ovih simptoma posljedica su asimetrične rigidnosti unutrašnjih mišića grkljana zbog čega se glasnice ne mogu dovoljno približiti jedna drugoj te je otežana kontrola njihove vibracije.
Kod poremećaja glasa pravovremena logopedska intervencija može usporiti progresiju težine simptoma te pomoći u održavanju zdrave vokalne upotrebe.
Govor
Iako obilježja variraju, gotovo bez iznimke kod osoba s PB javljaju se i teškoće motoričke izvedbe govora – dizartrija. Specifično, u većini je slučajeva to hipokinetička dizartrija koju u većini slučajeva obilježava smanjen opseg i brzina govornih pokreta.
Simptomi mogu obuhvaćati nejasan govor, mrmljanje, kratke nalete govora (zbog smanjenja plućnog kapaciteta), teškoće pri izgovaranju glasova i riječi te netečnosti. Netečnosti (ili kolokvijalno, zamuckivanje) se uglavnom javljaju na početku riječi ili rečenice te su obilježene brzim i nejasnim ponavljanjem pojedinačnih glasova riječi. Tijekom izgovora pokreti artikulatora (organa za izgovor) postaju smanjeni u opsegu i snazi, nedostatno je otvaranje čeljusti i usnica te sve to doprinosi slaboj razumljivosti. Dodatno, meko nepce može postati manje ili sporije pokretno zbog čega dolazi do bježanja zračne struje kroz nosnu šupljinu i nazalnog tona pri govoru.
Zbog svega ovoga govorna komunikacija postaje zamorna, te se osoba može početi više povlačiti u sebe, manje ulaziti u razgovore kako bi izbjegla nesporazume što ima negativne posljedice po njezino mentalno zdravlje.
Logopedska terapija usmjerit će se na vježbe za jačanje mišića i uspostavu jasnijeg govora, ali i na usvajanje komunikacijskih tehnika koje će omogućiti pacijentu i njemu bliskim osobama kvalitetniju komunikaciju.
Dakle…
Iako u Hrvatskoj još uvijek nije dostupa svim osobama s PB, logopedska terapija im je od iznimne vrijednosti. Logopedi mogu pružiti direktnu podršku osobi s PB, ali i njezinoj obitelji u obliku objašnjavanja promjena i obilježja bolesti. Također, mogu pružiti savjete i strategije za podršku te komunikacijske strategije kako bi se što više smanjio negativan utjecaj PB na obiteljsku dinamiku i mentalno zdravlje osobe s PB.
IZVORI:
World Health Organization. (n.d.). Parkinson disease. World Health Organization. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/parkinson-disease
Ma A, Lau KK, Thyagarajan D. Voice changes in Parkinson’s disease: What are they telling us? J Clin Neurosci. 2020 Feb;72:1-7. doi: 10.1016/j.jocn.2019.12.029. Epub 2020 Jan 14. PMID: 31952969.
Tjaden, K. (2008). Speech and swallowing in Parkinson’s disease. Topics in geriatric rehabilitation, 24(2), 115-126.
Speech and language therapy and parkinson’s. (n.d.). https://www.parkinsons.org.uk/sites/default/files/2018-10/FS07 Speech and language therapy WEB.pdf
Freed, D. B. (2020). Motor speech disorders.Third edition. Plural Publishing, Inc.
