Najčešća pitanja
“Gdje sve rade logopedi?”
Logopedi rade u audiološkim, otorinolaringološkim, fonijatrijskim, pedijatrijskim, neurološkim i psihijatrijskim klinikama i bolnicama, u domovima zdravlja u okviru primarne zdravstvene zaštite, u ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalištima, u gerijatrijskim ustanovama, u centrima za medicinsku rehabilitaciju, centrima i posebnim ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju (centrima za rehabilitaciju slušanja i govora, ustanovama za rehabilitaciju osoba s cerebralnom paralizom i mentalnom retardacijom, centrima za autizam), u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, istraživačkim centrima i privatnoj praksi
“Tko upućuje dijete logopedu?/ Je li potrebna uputnica pedijatra za odlazak logopedu?”
Ako je u školi ili vrtiću zaposlen logoped, a vi kao roditelj primijetite da dijete ima određene jezično, govorno, komunikacijske teškoće svakako mu se obratite. Ako škola ili vrtić nemaju zaposlenog logopeda kao roditelj trebate se obratiti djetetovom pedijatru/doktoru opće prakse koji će vam izdati uputnicu. Nakon što ste dobili uputnicu potrebno se javiti najbližem logopedu u domovima zdravlja u okviru primarne zdravstvene zaštite ili u neku od bolnica koja ima logopeda za vanjske stranke (ona djeca koja se ne nalaze na nekom od bolničkih odjela).
“Postoji li mogućnost prevencije teškoća u govoru i jeziku?”
Ne postoji magično rješenje kojim bi mogli prevenirati razvoj govorno- jezičnih teškoća ili poremećaja. Ipak, postoje načini na koji roditelji i obitelj mogu „ojačati“ djetetov razvoj. To se prvenstveno odnosi na osiguravanje ugodnog i poticajnog okruženja djetetu. Potrebno je sa djetetom komunicirati često, pratiti djetetov interes i slijediti vlastitu roditeljsku intuiciju. Važno je znati da, unatoč svemu tome, ne postoji garancija da vaše dijete neće imati govorno- jezičnih teškoća. Ukoliko Vam se učini da nešto sa djetetovim razvojem govora i jezika nije uobičajeno, obratite se logopedu koji će provesti evaluaciju djetetovog razvoja te ga po potrebi uključiti u terapiju.
“Može li tepanje usporiti normalan razvoj djetetovog govora?”
Tepanje se odnosi na pojednostavljeni oblik govora i jezika koji koriste odrasli (ali i djeca!) kad se obraćaju malim bebama. Može li tepanje usporiti normalan razvoj djetetovog govora?
Na ovo pitanje ne može se dati potpuno precizan odgovor. Djeca u ranoj dobi preferiraju jednostavan govor, bogat intonacijskim promjenama. Ovakav govor je poželjan i pospješuje djetetovo učenje jezika i govora. No, iako je govor koji upućujemo djetetu pjevniji i jednostavniji, on bi i dalje trebao biti gramatički ispravan. I u starijoj dobi, iz potrebe da svom djetetu iskažu ljubav roditelji se mališanima obraćaju tepanjem, izostavljajući pojedine jezične elemente, ali i mijenjajući samu strukturu riječi (pr: „Cunce mamino, Beba majena, …“). Ipak, treba imati na umu da su djeca male „spužve“ koje upijaju i oponašaju nas odrasle. Zbog toga bi, i u razgovoru s djecom, trebalo pripaziti na koji način im se obraćamo. Tepanje u govoru može se koristiti pravilno uz upotrebu umanjenica, lijepih i nježnih riječi, nježnijeg glasa. Prilagođavanje dječjem govoru daje djetetu pogrešan govorni uzor i može biti jedan od uzroka poremećaja izgovora.
“Kada se očekuje da dijete progovori i koliko kašnjenje se smatra normalnim?”
Prva riječ javlja se između 9. i 14. mjeseci. Pojava prve riječi može odstupati (par mjeseci), ali važno se obratiti logopedu kod većeg kašnjenja.
Također, važno je naglasiti da fazu brbljanja (izgovaranje redupliciranih i neredupliciranih slogova poput ba-ba, ma-ma) ne treba miješati s pojavom prve riječi. Prva riječ je ona riječ koja za dijete ima značenje; npr. dijete ne vidi majku oko sebe pa je zove: ´´mama˝ (dijete zna da riječ ”mama” označava njegovu majku).
“Razlikuje li se vrijeme progovaranja u djevojčica i dječaka?”
Djevojčice, uglavnom, progovore ranije od dječaka. Također, govorni razvoj kod djevojčica je nešto brži. Budući da djeca (i dječaci i djecojčice) uče jezik putem okoline, bitno je dijete izlagati što različitijim prilikama korisnim za stjecanje govornog iskustva; ”razgovarati” s djetetom, komentirati situacije koje su u djetetovoj okolini, ”čitati” slikovnice.
Ukoliko dođe do većeg kašnjenja, potrebno se javiti logopedu.
“Koliko puta tjedno se provodi logopedska terapija?”
Učestalost logopedske terapije ovisi o težini i složenosti poremećaja ili teškoće, ali i o pridržavanju uputa koje logoped zada. Važno je redovito pohađati logopedske terapije, ali i vježbati kod kuće.
“Koji su načini poticanja djetetovog govorno-jezičnog razvoja?”
Postoje mnogo načina na koji kod kuće možemo poticati djetetov govorno-jezični razvoj. Potrebno je jezik staviti u fokus svakodnevnih aktivnosti, no treba imati na umu da se taj proces treba odvijati prirodno i kroz igru.
Evo nekoliko ideja kako potpomoći razvoj djece različite dobi:
- Bogato koristiti facijalne ekspresije
- Biti na djetetovoj razini pogleda (čak i kad je dijete na podu)
- Slijediti dijetetov pogled i interes
- Imenovati i pričati o stvarima s kojima se dijete igra (pr: „To je tako velika lopta. Pogledaj kako je mekana“).
- Koristiti gramatički ispravne konstrukcije
- Ukoliko dijete kaže nešto pogrešno nije ga potrebno ni poželjno ispravljati, već samo ponoviti pravilno za njim (pr: „Konjovi idu“ „Da! Konji idu prema livadi“).
- Ponekad koristit pitanja koja su „izazovna“ djetetu (pr: „Pereš rukice sa sapunom. Pogledaj balone i pjenu koja se stvara. Što misliš, odakle dolazi ta pjena“)?
Djeca uče jezik putem okoline, ali to ne znači da trebamo poticati jezični razvoj u svakom mogućem trenutku dana. Neovisno o tome koliko od ovih strategija koriste roditelji, djetetu treba dati priliku da postavlja pitanja, da odgovara na pitanja, da govori o svojim željama i idejama te da opisuje svijet oko sebe.
Prevencija poremećaja izgovora odnosi se prvenstveno na pravilno poticanje orofacijalne muskulature. Zbog toga je već od samog rođenja važno dojenje i aktivno sisanje kako bi se pravilno oblikovale kosti i mišići lica i bebinih govornih organa. U nešto kasnijoj fazi, važno je djetetu pružati krutu hranu (izbjegavati miksanu hranu kad je dijete spremno za krutu!) jer se žvakanjem hrane stimulira razvoj govornih organa. Također, pijenje iz šalice, uzimanje hrane sa žlice ili pijenje na slamku stimulira razvoj orofacijalne muskulature. Prečesto korištenje dude varalice potrebno je izbjegavati jer pretjerano držanje takvog predmeta u ustima dovodi do nepravilnog oblikovanja čeljusti i zubića.
Kada se obratiti logopedu?
Svaki roditelj se pita kada potražiti pomoć logopeda. Savjet i pomoć logopeda potražite ako:
- kasni izgovor prve riječi sa značenjem
- dijete ne ostvaruje kontakt očima sa sugovornikom
- dijete ne razumije jednostavne naloge, a ima više od 18. mjeseci života
- dijete ne reagira na zvukove iz okoline
- dijete se ne odaziva na vlastito ime
- komunikaciju ne uspostavlja niti gestom (usmjeravanje prsta ka željenom predmetu)
- ako postoje produžavanja, ponavljanja ili zastoji u govoru koja traju duže od 4 mjeseca
- je govor agramatičan (rečenice se ne slažu u rodu, broju i padežu) nakon 4. godine
- dijete od 3 godine ima nerazumljiv govor za širu socijalnu sredinu
- dijete do 5. godine nije savladalo sve glasove hrvatskog jezika
- postoje teškoće savladavanja čitanja i pisanja kao i teškoće savladavanja školskog gradiva
[minti_spacer][minti_bloglist categories=”roditelji-novosti”]