Teškoće sisanja i kako ih prepoznati

Roditelji

Refleks sisanja

 
Novorođena djeca se rađaju s nekoliko važnih refleksa koji im pomažu kroz njihove prve tjedna i mjesece života. Ti su refleksi nehotični pokreti koji se događaju bilo spontano ili kao odgovori na različite radnje. Na primjer, refleks sisanja događa se kada se dodirne rub djetetovih usta. Beba će početi sisati kada se stimulira ovo područje, što pomaže kod dojenja ili hranjenja bočicom. Kod nekih beba refleksi mogu biti jaki, dok neke bebe koje su prerano rođene možda neće imati jak refleks pri rođenju, kao ni izdržljivosti za dovršetak hranjenja te će trebati dodatnu pomoć za dobivanje hranjivih tvari.
 Možete testirati djetetov refleks sisanja stavljajući bradavicu (dojku ili bočicu) ili prst u dječja usta. Ako se refleks potpuno razvio beba bi trebala staviti usne oko predmeta, a zatim ga ritmički stisnuti između jezika i nepca.
Refleks sisanja razvija se kad je dijete još u maternici. Najranije se razvija u 32. tjednu trudnoće. Općenito se u potpunosti razvija do 36. tjedna. Ovaj refleks možete vidjeti u djelovanju tijekom rutinskog ultrazvuka. Neke će bebe sisati palčeve ili ruke, pokazujući kako se ta važna sposobnost razvija. Između 30. i 34. tjedna sazrijevanja razvija se sposobnost koordinacije sisanja, gutanja i disanja. Dijete rođeno u 39. tjednu trudnoće trebalo bi pokazivati određene oralne reflekse, reakcije i adekvatnu koordinaciju sisanja, gutanja i disanja.
 
Ovo su neki od znakova koji ukazuju da dijete ima teškoće hranjenja:

  • Kašljanje, grčevi i / ili gušenje tijekom hranjenja
  • Uspavanost tijekom hranjenja
  • Neadekvatan napredak u težini djeteta
  • Plakanje ili odbijanje boce ili dojke tijekom hranjenja
  • Često pljuvanje i / ili povraćanje
  • Nizak ili hrapav glas tijekom plača

 
Razgovarajte s djetetovim pedijatrom ako sumnjate na problem sa bebinim refleksom sisanja. Budući da je refleks sisanja važan za hranjenje, neispravnost ovog refleksa može dovesti do pothranjenosti.
 

Kutak za majke

 
Ove vježbe ne mogu biti  zamjena za procjenu i pomoć zdravstvenog radnika. Svako kašnjenje u traženju stručne pomoći može ugroziti dijete.
 

Vježbe

 
Prije svakog  obroka područje obraza, usta i vrata treba
potaknuti na življi rad sljedećim nizom postupaka:
 

  • Jagodicama prstiju ili dudicom lupkati po djetetovim obrazima i uokolo usta, a zatim blago masirati, kružno gladiti isto područje naizmjenice nekoliko puta  na jednu pa na drugu stranu,
  • Kistom ili okruglom četkicom ponovo tapkati široko oko usta, te potom kružno gladiti,
  • Vrlo tankim kistićem dražiti, škakljati usnice po samom vanjskom rubu dok ih dijete ne počne skupljati kao da mu nešto smeta,
  • Posebnim hvatom učvrstimo djetetovu donju čeljust(bradu) između kažiprsta i srednjaka, te je pokrećemo desetak puta najprije gore-dolje, a potom kružno u jednom i u drugom smjeru.

 
Koristite ove vježbe prije hranjenja ili kao igru. Svakako prestanite s bilo kojom vježbom koju dijete ne voli. Nije potrebno raditi svaku vježbu, već koristiti samo one koji su korisne  za vaše dijete, a o tome će vas najbolje uputiti stručnjak za hranjenje na odjelu (obučena medicinska sestra, radni terapeut, logoped).
 

Savjeti

 

  • Omogućite svojoj bebi obilje kontakta “koža na kožu”, to pomaže vašoj bebi, a može pomoći i pri opskrbi mlijekom.
  • Budite dijete svako 2 do 3 sata da jede. Vaš liječnik ili medicinsko osoblje mogu vam pomoći da odredite kada više ne trebate buditi dijete zbog hranjenja. Prerano rođene bebe možda će trebati hraniti češće ili ih trebati hraniti duže vrijeme od ostalih beba.
  • Držite bebu u položaju za dojenje čak i ako se hrani na bočicu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)