U svega nekoliko godina dijete se razvije od novorođenčeta do pravog malog brbljavca. No, kako se taj razvoj uopće dogodi? O njemu roditelji često niti ne razmišljaju ako je djetetov komunikacijski i jezično-govorni razvoj uredan. No, ako sumnjate na poteškoće nužno je poznavati stadije urednog razvoja kako biste mogli prepoznati gdje se vaše dijete nalazi i kako ga podržati. U tome vam, naravno, najviše može pomoći vaš logoped, a mi s portala logoped.hr donosimo kratki pregled razvojnih stadija komunikacije kako ih je definirao The Hanen Centre.
- Istraživači
U najranijem stadiju razvoja komunikacije djeca ne komuniciraju svjesno, već refleksno reagiraju na okolinu i vlastite potrebe. Primjerice, kada je istraživač gladan on ne plače zato što želi prenijeti poruku okolini da želi jesti, već zato što od gladi osjeća fizičku nelagodu. Mi njegovo ponašanje, tj. plač, interpretiramo i dajemo mu značenje.
S vremenom počinje istraživati okolinu tako što, primjerice, zadržava pogled na nečemu što ga zanima, smješka se i proizvodi zvukove. Uživa u interakcijama s bliskim osobama te svojim gugutanjem i smješkanjem pokušava privući i održati vašu pozornost ( više o tome kako ,,pričamo s bebama“ pročitajte u ovom članku).
Istraživač ne razumije riječi, ali prepoznaje intonacije glasa pa se tako može ,,odazvati“ kad čuje svoje ime jer prepoznaje intonaciju kojom ga dozivate. S vremenom uči i dnevne rutine te iščekuje što će se iduće dogoditi, pa tako može pokazati uzbuđenje kad vas vidi da pripremate kolica jer zna da idete u šetnju parkom. Zato što počinju iščekivati, djeca u ovoj fazi vole igre poput ,,ku-ku“ otkrivanja i sakrivanja lica rukama.
- Komunikatori
U ovoj fazi dijete shvaća da može utjecati na okolinu. Shvaća da određenim zvukovima, pokretima i pogledima može izraziti svoje potrebe i dobiti ono što želi te zato počinje komunicirati sa svrhom.
Komunikator će vam svojim pogledom, gestama i glasanjem dati do znanja da nešto želi. Tako može tresti glavom ,,ne“ kada nešto odbija, i dodati vam kutiju kad želi da ju otvorite.
Osim iskazivanja svojih potreba, sad može i dijeliti svoje zanimanje s vama pokazujući vam nešto što mu je zanimljivo. Može slijediti i vašu pažnju te se tako šire mogućnosti usvajanja novih znanja. Sve ovo događa se zahvaljujući razvoju združene pažnje, jednog od najvažnijih komunikacijskih miljokaza. Riječ je o sposobnosti uspostavljanja komunikacijskog trokuta između djeteta, vas i predmeta na kojeg oboje usmjeravate svoju pažnju. Dijete koje združuje pažnju tako će primjerice uprijeti prstom na nešto što ga zanima, zatim pogledati vas kako bi provjerilo jeste li obratili pozornost i opet uprijeti prstom.
Počinju imitirati zvukove iz okoline, i brbljati na ,,svom jeziku“. Imitira glasove i intonaciju iz stvarnoga govora, ali još ne koristi prave riječi.
Djeca u ovoj fazi počinju i razumijevati prve riječi, poglavito one koje redovito koristite u dnevnim rutinama. Tako određene fraze povezuje s odgovarajućim radnjama ( npr. na vaše ,,Kupanje!“ pokazuje prema kupaonici).
- Riječ po riječ
Djetetove prve riječi predstavljaju ljude, predmete i radnje koje su djetetu važne te zajedno s njima koristi i izraze lica, geste i druge zvukove. Djeca započinju svoj rječnički razvoj koristeći jednu po jednu riječ te ta jedna riječ prenosi puno veću poruku. Na primjer, ako dijete kaže ,,boca“ to može značiti ,,ovo je boca“ ili ,,želim piti iz boce“. Često jedna riječ obuhvaća više pojmova, pa tako dijete može riječ ,, maca“ koristiti za sve dlakave životinje.
Prve riječi nerijetko su pojednostavljene inačice pravih riječi poput ,,pava“ za ,,spavati“ ili ,,lo“ za ,,lopta”. Sve što dijete sustavno koristi da bi označilo određenu pojavu smatramo riječju.
U ovoj fazi djeca razumiju jednostavne fraze poput ,,Donesi mi…“ i ,,Idemo se obuti.“ Također, mogu odgovarati na da/ ne pitanja ( ,,Želiš li piti vode?“) i jednostavna što? i gdje? pitanja ( ,,Što želiš papati?“, ,,Gdje je medo?“)
- Kombinatori
Kombinatori su djeca koja kombiniraju riječi u složenije iskaze (npr. ,,Tata boca“). U ovu fazu obično ulaze kada imaju fond od oko 50 usvojenih riječi. Iako dijete sad sklapa prve iskaze, njihovo značenje i dalje može biti nejasno te se stoga još uvijek snažno oslanja na geste. Iskaze koristi u različite svrhe, kako za zahtijevanje tako i za komentiranje ( npr. ,,veliki pas“), postavljanje pitanja ( npr. ,,gdje auto?“) te razgovor o onome što mu nije u neposrednoj okolini (npr. ,,baka pa-pa“ nakon što je baka otišla označava prošlost).
U ovoj fazi dijete može slijediti složenije upute s dvije naredbe ( npr. ,,Uzmi bocu i spremi ju u torbu“), razumije složenije koncepte poput hladno/ toplo i unutra/ vani te odgovara na složenija tko?, što? i gdje? pitanja ( ,,Tko je u autu?“, ,,Gdje je beba?“)
Razumijevanje ovih razvojnih stadija komunikacije pomaže vam prepoznati i podržati razvoj djetetovih jezičnih vještina. Ipak, ako imate bilo kakve sumnje oko razvoja vašeg djeteta preporučujemo da se za podršku obratite logopedu.
IZVORI:
Cepanec, M. (2023). Rani komunikacijski razvoj.
Weitzman, E. (2023). It takes two to talk: A practical guide for parents of children with language delays. The Hanen Centre.
