Mentalne mape- put do lakšeg učenja

Disleksija i disgrafija Materijali za rad Nekategorizirano Učitelji - novosti

Učenje je složen proces koji podrazumijeva usvajanje informacija, navika, znanja, vještina i sposobnosti te skladištenje istih u našem pamćenju.
[blockquote align=”none” author=””]I dok određen broj djece bez teškoća i samostalno uči, veliki broj njih na sam spomen učenja reagira otporom, pronalazeći stotine isprika za  njegovo odgađanje i izbjegavanje. Ponekad uzrok tome leži u njima samima ( primjerice nedostatak motivacije), ali neka djeca unatoč velikom trudu uče sa znatnim teškoćama. Jedan od uzroka takvih teškoća učenja mogu biti  nedovoljno razvijene strategije učenja.[/blockquote]
Jedna od strategija koja se u praksi pokazala kao vrijedno sredstvo učenja kako za djecu s teškoćama u učenju, tako i za djecu bez teškoća je primjena mentalnih mapa.

Što su mentalne mape?

Kognitivne ili mentalne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a ime im je dao britanski psiholog Tony Buzan. Mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Organizirajući informacije pomoću mapa djeca aktiviraju lijevu i desnu polutku mozga, pamte informacije na dva načina (vizualno i verbalno) te ulaze u dublju obradu informacija jer mentalne mape ne prikazuju samo činjenice, već i  odnosne među pojmovima. One su sredstvo koje nam pomaže da se kvalitetno organiziramo, potiču kreativnost, razmišljanje i maštu – a ujedno poboljšavaju  koncentraciju. T

Nekoliko istraživanja mentalnih mapa pokazala su da studenti lakše, kvalitetnije i efikasnije uče uz pomoć  mapa nego klasičnim «linearnim» metodama. Danas, za takve i slične svrhe  postoje i razne računalne programske podrške pomoću kojih možemo izraditi mentalnu mapu. Prema jednom istraživanju najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind. Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti umnu mapu na računalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu programske podrške.
 
 

Kako napraviti kognitivnu mapu?

Proces izrade mentalne mape je jednostavan. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i dorađuju.
Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:

  • početi od sredine nekim crtežom koji karakterizira temu na kojoj se radi
  • koristiti razne simbole i različite veličine slova u cijelom dijagramu;
  • odrediti i upisati ključne riječi;
  • svaka ključna riječ mora biti zapisana samostalno;
  • značenje na linijama koje izlaze iz ključne riječi mora se odnositi na ključnu riječ;
  • duljina linije iznad koje se pišu riječi neka bude jednaka duljini riječi;
  • koristiti različite boje;
  • razviti svoj stil izrade mentalnih mapa;
  • naglasiti najvažnije dijelove i koristiti asocijacije te
  • nacrt mentalne mape napraviti jasno u zrakastoj strukturi.

 
 

Primjena mentalnih mapa u razredu

Mentalne mape mogu se koristiti za sve predmete koje dijete teško savladava. Tijekom procesa učenja i proučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema.
Osnovni proces koji primjenjujemo u učenju je organizacija informacija u smislene i logički povezane cjeline. U tom procesu kreiranje umnih mapa može nam biti izuzetno korisno. Umne mape možemo crtati na ploči u razredu, na folije na grafoskopu, u bilježnicu, na plakate ili uz pomoć online aplikacija. Savjetujemo da prilikom izrade mentalnih mapa budete što maštovitiji te da koristite što više boja i slikovnih prikaza. Također, potičite  učenike na izradu vlastitih mentalnih mapa. Prilikom stvarnja mapa, djeca će ulaziti u dublju analizu gradiva te ćete im olakšati put usvanja novih znanja.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Izvori:

  1. Buzan, T. (2004): Kako izrađivati mentalne mape: najnoviji alat za razmišljanje koji će promijeniti vaš život. Zagreb: Veble commerce
  2.  Buzan, T. (2001): Biti genijalac: 10 načina otkrivanja vlastite genijalnosti. Zagreb: Veble commerce
  3.  Buzan, T. (2004): Mentalne mape u poslu: kako biti najbolji u svom poslu i pritom imati vremena za zabavu. Zagreb: Veble commerce

 
 
 
 
 
Priredile: Danijela Matulić, mag. logoped
Nikolina Hertz, studentica socijalnog rada
 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)